Znanstvenici vjernici čine ukupno 33 posto od ukupnog broja svih znanstvenika. Svi ovi poznati znanstvenici vjeruju u Boga.
Česta je zabluda da su svi znanstvenici ateisti, a to ne može biti dalje od istine. Iako su istraživanja otkrila da su znanstvenici manje religiozni od ostatka populacije, istraživanje koje je proveo institut Pew Research Center for the People and the Press otkrilo je kako nešto više od pola znanstvenika (51%) vjeruje u neki oblik božanstva ili više moći, piše Beliefnet.
Točnije, 33% znanstvenika kaže da vjeruju u Boga. Neki od velikih nobelovaca i pionira u znanosti vjerovali su u Boga. Ovo je sedam poznatih znanstvenika koji potpadaju u ovu kategoriju.
Francis Collins
Francis S. Collins voditelj je projekta „Ljudski genom“ koji je najveći zajednički biologijski projekt. On je znanstvenik i vjernik koji ne vidi sukob ta dva svijeta. Međutim, kao bivši ateist, nije oduvijek imao ovakve stavove. Tek kada je krenuo na medicinski fakultet i kada se suočio s problemima života i smrti, pacijenti su gu ispitivali „doktore, što vi vjerujete?“. Zbog toga se upustio u potragu. Kroz svoje je putovanje pronašao Isusa Krista. Collins vodi skupinu znanstvenika kako bi definirao 3.1 milijardi slova ljudskog genoma, knjigu s uputama o našoj DNA. Kao vjernik, Collins kaže kako DNK vidi kao „informaciju koja se nalazi u svim živim bićima, kao Božji jezik, a elegancija i složenost naših tijela i ostatka prirode oslikavaju Božji plan.“
Albert Einstein (1879.-1955.)
Albert Einstein jedan je od najpoznatijih i najpoštovanijih znanstvenika, a vjerovao je u religiju. Ovaj je osnivač moderne fizike i nobelovac prepoznao kako je nemoguće da svemir nije stvoren i rekao: „Svatko tko je ozbiljno zainteresiran za znanost uočava da se u svim zakonima svemira manifestira duh koji je čovjeku superioran, i naspram kojega se naša moć treba shvatiti skromno.“ Još je jedan njegov poznati citat: „Znanost je bez religije jadna, religija je bez znanosti slijepa.“
Charles Darwin (1809.-1882.)
Možda je iznenađujuće da je engleski prirodoslovac i geolog Charles Darwin na ovom popisu, s obzirom na njegove doprinose teoriji evolucije, no znanstvenik je vjerovao u Boga da postoji odnos između vjere i znanosti te je rekao: „Nikada nisam negirao postojanje Boga. Mislim da je teorija evolucije sasvim u skladu s vjerom u Boga. Mislim da je najveći argument za postojanje Boga nemogućnost da objasnimo kako je ovaj ogroman i čudesan svemir, kao i čovjek, nastao slučajno.“
Rene Descartes (1596.-1650.)
Francuski matematičar i znanstvenik Rene Descartes, za kojeg se smatra ocem moderne filozofije i znanosti, bio je pobožni katolik do kraja svog života, a zajedno s Francisom Baconom bio je pobožniji od prosječnog znanstvenika toga doba. Vjerovao je u sustav u kojem je Bog važan, čak i ključan za njegovu filozofiju. Strastveno je nastojao otkriti istinu o Bogu.
Johannes Kepler (1571.-1630.)
Ovaj briljantan matematičar i jedan od najvećih astronoma nije mogao negirati Boga i njegovu moć te je izjavio: „Bog je velik. Velika je njegova moć. Beskonačna je njegova mudrost. Neka bude hvaljen Bog, raj i zemlja, sunce, mjeseci zvijezde na našem jeziku. Moj Gospodin i moj Stvoritelj. Veličanstvenost tvoga djela želim obznaniti ljudima, onoliko koliko moja ograničena inteligencija može shvatiti.“ Bio je luteran i smatrao je da nebeska tijela i svemir predstavljaju Sveto Trojstvo.
Francis Bacon (1561.-1627.)
Ovaj je filozof poznat po tome što je utemeljio znanstvenu metodu i eksperimentalnu metodu koja počiva na induktivnom zaključivanju. Bio je predan u svojoj službi državi, otkrivanju istine i služenju Crkvi. Kao filozofu, cilj mu je bio eksperiment i racionalnost, odbacio je ateizam i smatrao je da je nedovoljno dubok kao filozofija. Navodno je izrekao: „Istina je da malo filozofije čovjeka gura prema ateizmu, no dubina filozofije čovjekov um okreće religiji, jer čovjekov um djelomično gleda na druge uzroke i nekada se zadržava samo na njima, bez da se upušta dalje.“
Isaac Newton (1543.-1727.)
Osnivač klasične fizike i genij na području optike, mehanike i matematike. No mnogi ljudi ne znaju da je bio duboko religiozan i da je mnogo vremena provodio proučavajući biblijsku numerologiju, pokušavajući povezati brojeve kako bi u Bibliji prepoznao Božji plan za tijek povijesti. Navodno je rekao: „Ono što znamo mala je kap, ono što ne znamo ogromni je ocean. Zadivljujući poredak i harmonija svemira mogli su doći samo iz plana jednog sveznajućeg i sveprisutnog bića.“
