Skupina znanstvenika odlučila je iskoristiti prednosti moderne tehnologije kako bi pokušala utvrditi točan trenutak kada će društvo kakvo danas poznajemo propasti, a rezultati koje su prezentirali mnoge su poprilično zabrinuli, piše LADBible.
Kako umjetna inteligencija postaje sve naprednija, znanstvenici sve bolje koriste tehnologiju za razumijevanje budućnosti čovječanstva i planeta Zemlje. Tim istraživača s Massachusetts Institute of Technology (MIT) te je prednosti iskoristio za pokušaj izračuna trenutka kada će s lica Zemlje biti izbrisano društvo kakvo danas poznajemo.
Još 1972. godine MIT-ov tim koristio je računalne modele za analizu obrazaca povezanih s populacijom, prirodnim resursima i potrošnjom energije. Nakon istraživanja, objavljena je studija u kojoj su istaknuti nadolazeći ‘limiti rasta’ koji bi mogli uzrokovati konačni kolaps ljudskog društva.
Kolaps civilizacije mogao bi nastupiti sredinom 21. stoljeća
Točnije, procijenjeno je da će do raspada doći oko 2040. godine, što znači da nam je ostalo manje od dva desetljeća, odnosno približno 15 godina.
Postoje i druge studije koje podržavaju ovo predviđanje U vrijeme objave izvještaj nije bio shvaćen ozbiljno i izazvao je podsmijeh, piše The Guardian. No, 2009. godine druga skupina istraživača provela je sličnu studiju, koja je dala gotovo iste rezultate. Prema časopisu American Scientist, novija analiza pokazala je da su rezultati modela iz 1972. godine ‘gotovo savršeno točni’ čak i 35 godina kasnije, uz nekoliko prilagođenih pretpostavki. ‘Važno je shvatiti da predviđanja nisu opovrgnuta i zapravo se čine vrlo preciznima. Ne znamo niti za jedan ekonomski model koji je bio toliko točan kroz tako dugo vremensko razdoblje’, navodi se u studiji.
Osim toga, 2021. godine nizozemska istraživačica održivosti Gaya Herrington također je potvrdila mračne prognoze. ‘S istraživačke strane, činilo mi se zanimljivim provjeriti podatke desetljećima starog modela u usporedbi s današnjim empirijskim podacima’, rekla je Herrington za The Guardian. Zaključila je da su podaci i dalje u skladu s prognozama iz 1972., prema kojima bi ekonomski rast mogao stati do kraja ovog desetljeća, a društveni kolaps uslijediti deset godina kasnije.
Ipak, Herrington je ponudila i tračak optimizma. ‘Ključni zaključak mog istraživanja je da još uvijek imamo priliku usmjeriti se prema scenariju koji ne završava kolapsom. S inovacijama u poslovanju, novim politikama vlada i angažmanom civilnog društva, moguće je ažurirati modele i pronaći rješenja za održiviju budućnost’, poručila je.
