Znanstvenici su upozorili da kemikalija koja se oslobađa tijekom procesa pripremanja nekoliko omiljenih namirnica može povećati rizik od srčanog i moždanog udara za 60 posto.
Kemikalija nazvana akrilamid nastaje kada se škrobna hrana poput kruha, krumpira i kave zagrijava, primjerice tijekom pečenja, prženja ili tostiranja. Obiluje na izgorjelim ugljikohidratima, kao što je tost, izazvanim reakcijom između prirodnih šećera i topline koja uzrokuje tamnjenje, piše Daily Mail.
Akrilamid se također može pronaći u hrani koja nastaje tijekom industrijskog kuhanja, poput ultraprerađene hrane, kao i u cigaretama i nekim kozmetičkim proizvodima.
Zabrinutost da akrilamid u hrani može potaknuti reakcije u tijelu koje bi mogle uzrokovati rak kruži godinama. Međutim, sada je tim španjolskih stručnjaka otkrio još jedan mogući rizik od konzumacije akrilamida – kardiovaskularne bolesti.
Istraživači, koji su svoja otkrića objavili u časopisu Nutrients, proučili su desetke studija iz 2007. godine, u kojima je sudjelovalo preko 100.000 pojedinaca.
Otkrili su da je veći unos akrilamida povezan i s većim rizikom od ozbiljnih kardiovaskularnih hitnih medicinskih stanja poput srčanog i moždanog udara, kao i sa smrću od ovih stanja.
Akrilamid nastaje tijekom pripremanja škrobne hrane poput kruha, krumpira i kave tijekom pečenja, prženja i tostiranja budući da prirodni šećeri u hrani reagiraju na toplinu.
Povećani rizik kod ranjivih ljudi
Istraživači s više sveučilišta i zdravstvenih tijela referirali su se na studije koje su pokazale da su ekstremne razine akrilamida povezane s 84 posto povećanim rizikom od kardiovaskularne smrti kod ranjivih ljudi, poput onih s rizikom od dijabetesa tipa 2.
Rečeno je da visoka izloženost akrilamidu putem prehrane povećava rizik od kardiovaskularne smrti između trećine i dvije trećine.
Također su se pozvali na jednu kinesku studiju koja je pokazala da su ljudi na višim razinama izloženosti akrilamidu imali između 47 i 67 posto veće šanse da obole od kardiovaskularnih bolesti u sljedećem desetljeću.
Smatra se da sadržaj akrilamida u prosječnoj kriški tosta iznosi otprilike 4,8 mikrograma po kriški, a taj se sadržaj udvostručuje kada izgori, rekao je za The Telegraph profesor Oliver Jones, stručnjak za kemiju sa Sveučilišta RMIT u Melbourneu.
Španjolski znanstvenici izjavili su da iako nije jasno kako točno akrilamid šteti kardiovaskularnom zdravlju, laboratorijski testovi sugeriraju potencijalne mehanizme.
Jedna je teorija da tvar potiče nakupljanje masti u tjelesnim tkivima kao i povećanje upale, što bi moglo pridonijeti prethodnicima kardiovaskularnih problema poput pretilosti.
Dodali su da su daljnja istraživanja potencijalnih implikacija akrilamida na zdravlje srca ključna s obzirom na visoku izloženost u svakodnevnom životu.
‘To je sveprisutni zagađivač obrade hrane kojemu je cijela populacija nenamjerno izložena tijekom života’, napisali su.
