Iskreni vjernik ne može živjeti život bez grijeha, ali se mora snagom Duha Svetoga boriti protiv iskušenja i grijeha.
Nigdje u Bibliji ne piše da će vjernik u ovom životu ikada biti potpuno savršen, odnosno oslobođen svakog grijeha.
Reknemo li da grijeha nemamo, sami sebe varamo i istine nema u nama. (1. Ivanova 1, 8)
Dok smo na ovoj zemlji, uvijek ćemo se boriti protiv iskušenja i grijeha. To je jedan od razloga zašto je Isus učio svoje učenike da se mole: “Oprosti nam grijehe naše… i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla” (Luka 11, 4; Matej 6, 13).
Ponekad griješimo svojim postupcima, riječima ili mislima. Često griješimo ne zbog onoga što radimo, već zbog onoga što ne radimo. Na primjer, ne uspijevamo voljeti ili oprostiti drugima ili na druge načine ne radimo stvari koje bismo trebali raditi, a to je grijeh.
Lažno učenje o bezgrešnosti
Neki ljudi uče da kad se osoba spasi, postaje savršena i bezgrešna. Drugi podučavaju da je moguće da vjernici postignu savršeno, bezgrešno stanje u kojem više svjesno ne čine grijeh. Zagovornici učenja o bezgrešnosti tvrde da, budući da su vjernici oslobođeni grijeha, više ne mogu počiniti nikakav grijeh.
Tko god u njemu ostaje, ne griješi. Tko god griješi, nije ga vidio niti upoznao. (1. Ivanova 3, 6)
Kada proučavamo ovu temu, uspoređujući je s onim što Biblija u cjelini kaže o njoj, razumijemo da nitko rođen od Boga ne može neprestano griješiti ne shvaćajući da je to pogrešno. Dakle, kao iskreni vjernici smo svjesni kada pogriješimo i moramo se boriti protiv toga.
“Budite dakle savršeni kao što je savršen i vaš Otac koji je na nebu.” (Matej 5, 48)
Na temelju gornjeg stiha, mnogi ljudi uče da vjernici mogu biti savršeni. Kada proučavate kontekst, primijetit ćete da nas odlomak upućuje da volimo svoju braću. Ovdje to znači da vjernici moraju pokušati živjeti svoj život ljubavlju Božjom, a ljubav Božja je savršena.
Međutim, vjernici ne postaju savršeni u ovom životu, što dokazuje i Pavlovo učenje gdje kaže da nije postao savršen.
Ne kao da sam već postigao ili dopro do savršenstva, nego – hitim ne bih li kako dohvatio, jer sam i zahvaćen od Krista. (Filipljanima 3, 12)
Riječ tamiym na hebrejskom znači “savršen” može se prevesti na različite načine, ovisno na koga se odnosi. Ljudi na zemlji nikada ne mogu biti savršeni, jer je njihovo putovanje ovdje na zemlji uvijek nesavršeno. Zato je apostol Pavao podučavao da nije postao savršen. Bog je savršen, ali vjernici ne postaju savršeni i bezgrešni u ovom životu. Biblija u cjelini kaže da nijedan vjernik ne može postati savršen i bezgrešan za života ne zemlji.
Što kada sagriješimo?
Postoje tri važne istine koje moramo iznova sebi ponavljati. Prvo, samo zato što griješimo ne znači da više nismo Božja djeca. Naše zajedništvo s Bogom možda je narušeno, ali naš odnos nije.
Drugo, kada sagriješimo, Bog je spreman oprostiti nam i trebamo se odmah obratiti Njemu.
Ako tko i sagriješi, zagovornika imamo kod Oca – Isusa Krista, Pravednika. On je pomirnica za grijeha naše, i ne samo naše, nego i svega svijeta. (1. Ivanova 2, 1-2)
Treće, Bog nam želi pomoći svojim Duhom, koji živi u svakom vjerniku, da izbjegnemo grijeh u budućnosti. Bog želi da težimo za posvećenjem!
“Živite po Duhu i nećete udovoljiti željama grešne prirode” (Galaćanima 5,16)
“Težite za mirom sa svima i za posvećenjem, bez kojega nitko neće vidjeti Gospodina.” (Hebrejima 12, 14)
Hvala Bogu da Mu pripadate! On vas želi mijenjati iz dana u dan. Njegov Duh vam želi otkrivati u kojim područjima se morate mijenjati. Iako nikad na zemlji neće dostići život bez grijeha, kako budete duhovno sazrijevali, bit ćete svjesniji svojih grijeha i htjet ćete se oduprijeti zlu. Uvijek zahvaljujte Bogu na Njegovoj milosti i oprostu kad sagriješite i za snagu da nadjačate buduće iskušenje.
