Istraživanje objavljeno u listu “American Journal of Epidemiology” tvrdi da su osobe koje su u mladosti prisustvovale tjednim vjerskim obredima ili koje su se svakodnevno molile zadovoljnije i pozitivnije u trećoj životnoj dobi.
Sudjelovanje na duhovnim obredima tijekom djetinjstva i adolescencije može pozitivno djelovati na zdravlje i blagostanje u ranoj odrasloj fazi života, piše Harvard School of Public Haalth.
Prema nedavno provedenom istraživanju, ljudi iz ove grupe nisu pokazivali simptome depresije, nisu pušili i koristili opojne droge te nisu imali seksualno prenosive infekcije.
“Ovi nalazi su važni kako za naše razumijevanje zdravlja, tako i za naše razumijevanje roditeljskih praksi. Mnoga djeca su religiozna, a naša studija pokazuje da to može snažno utjecati na njihovo zdravlje, ponašanje, mentalno stanje i ukupnu sreću i blagostanje”, ističe istraživač Ying Chen.
Istraživači su vodili računa o mnogim varijablama kao što su zdravlje, socioekonomski status i povijest zlouparabe opojnih supstanci i pojava depresivnih simptoma kako bi se pokušao iz efekt vjerskog vaspitanja.
“Iako kroz dosadašnja istraživanja znanstvenici nisu došli do zaključaka vezanih za postojanje utjecaja religijskih stavova na opće zdravstveno stanje pojedinca, za adolescente koji već imaju religiozna uvjerenja poticanje na prisustvo vjerskim službama i obavljanje svakodnevnih molitvi mogu značajno utjecati na zaštitu od nekih opasnosti koje sa sobom donosi adolescencija uključujući depresiju, zloupotrebu opojnih supstanci i sl. Pored toga, vjerski obredi mogu pozitivno doprinijeti sreći, uključivanju u volonterske aktivnosti i sl.”, rekao je Vander Weele, jedan od istraživača.
