Milijuni Šveđana ovih su dana počeli primati ažurirane brošure s uputama o tome kako se pripremiti i ponašati u slučaju rata ili drugih iznenadnih kriza. Naslov brošure, „Ako dođe do krize ili rata“, već sam po sebi odražava ozbiljnost situacije, a sadržaj je prilagođen pogoršanoj sigurnosnoj situaciji u Europi, posebice nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Švedska vlada odlučila je proširiti brošuru koja je prvi put objavljena prije šest godina, čineći ju dvostruko opsežnijom. Susjedne zemlje, poput Finske i Norveške, također su pojačale kampanje informiranja građana.
Finska je izdala detaljne digitalne upute o pripremama za potencijalne incidente, dok su Norvežani tiskali više od dva milijuna papirnatih primjeraka s praktičnim savjetima za preživljavanje u kriznim uvjetima.
NATO i nove strategije obrane
Švedska i Finska postale su članice NATO-a u posljednje dvije godine, što je značajna promjena u njihovoj povijesti neutralnosti. Finska, koja ima dugu granicu s Rusijom i povijest sukoba sa Sovjetskim Savezom, održava visoku razinu pripravnosti. Švedska, s druge strane, posljednjih se desetljeća manje fokusirala na obranu, ali se u novije vrijeme ponovno počela ozbiljno pripremati.
Kako ističe Ilmari Kaihko, profesor ratnih studija, Finska nikada nije prestala shvaćati rat kao realnu prijetnju. „Za razliku od Finske, Švedska se morala suočiti s potrebom da ponovno osvijesti svoje građane o mogućnosti sukoba“, dodaje Kaihko.
Što se nalazi u brošurama?
Brošure pružaju detaljne upute za građane u slučaju različitih scenarija, od prirodnih katastrofa do oružanih sukoba. Istaknuta je važnost samostalnog preživljavanja tijekom prvih 72 sata krize, uključujući opskrbu hranom, vodom i lijekovima.
Švedska preporučuje zalihe namirnica poput krumpira, mrkve, jaja i konzervi, dok finski popis uključuje tablete joda za nuklearne nesreće, hranu za kućne ljubimce i prijenosne izvore energije.
Jedna od ključnih poruka u švedskoj brošuri naglašava otpor prema agresoru: „Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o prestanku otpora su lažne.“
Važnost informiranja građana
Građani, poput ekonomista Ingemara Gustafssona, priznaju vrijednost ovih uputa, iako mnogi nisu potpuno spremni za krizne situacije. „Dobro je znati kako se pripremiti, ali iskreno, nemam sve zalihe kod kuće,“ priznaje Gustafsson.
U konačnici, brošure su podsjetnik na nepredvidivost suvremenog svijeta i važnost spremnosti na moguće prijetnje. Švedska, Finska i Norveška time nastoje educirati svoje građane i povećati njihovu otpornost u kriznim vremenima, dok istovremeno jačaju vlastite obrambene kapacitete.
