Nemo, nebinarni pobjednik Eurosonga želi raditi s Jansom na uvođenju trećeg spola u zakon Švicarske, javlja portal NZZ.
“Neprihvatljivo je da se nebinarni ljudi ne priznaju u Švicarskoj”, rekao je Nemo u Malmöu. Zapravo, Nemova pobjeda katapultira to pitanje u nacionalnu politiku. Naime, Savezno vijeće je svoje stajalište o tome jasno iznijelo prije nepune dvije godine: društveni uvjeti za uvođenje trećeg spola “trenutačno ne postoje”, napisao je u izvješću. Nije isključeno da će se stvari ponovno pokrenuti.
Koliko se ideje brzo mijenjaju pokazalo se već u slučaju istospolne ljubavi. Dugo je bila tabu tema, a nejednako postupanje u kaznenom pravu trajalo je sve do devedesetih godina prošlog stoljeća.
Godine 2007. Švicarska je dopustila registraciju homoseksualnih parova. No, smjer je i dalje bio sporan: 42 posto birača odbilo je prijedlog, a nije dobio većinu u sedam kantona. Protivnici su tada govorili da država treba štititi samo tradicionalnu obitelj.
Međutim, 14 godina kasnije plima se promijenila: 2021. registrirano partnerstvo zamijenjeno je brakom za sve, što homoseksualnim i heteroseksualnim parovima daje jednak status u svim područjima života, uključujući i dugo osporavano pravo na posvajanje. Oporba nigdje u Švicarskoj nije imala šanse.
Čak su i konzervativna uporišta poput Appenzell Innerrhodena ili Schwyza, koja su odbila registrirano partnerstvo, sada pristala.
Njemačka već nekoliko godina ima upis trećeg spola
Postoje mnoge indikacije da se slična dinamika pojavljuje u raspravi o LGBTQ+ – i to ne samo nakon Nemovog uspjeha u Malmöu.
Razvoj je već dobro uznapredovao u nekoliko europskih zemalja: Njemačka već nekoliko godina ima upis trećeg spola uz muški i ženski.
U Austriji postoji čak šest opcija (žensko, muško, raznoliko, interseksualno, otvoreno, zatvoreno). A treći spol moguće je unijeti u putovnicu i izvan Europe – u zemljama poput Argentine, Bangladeša, Pakistana ili Indije.
Postoje samo procjene koliko se ljudi zapravo i javno deklarira tako. U velikoj anketi provedenoj u 27 zemalja prije tri godine, četiri posto onih rođenih nakon 1997. opisalo je sebe kao transrodne, nebinarne, rodno fluidne ili na neki drugi način ne pripisuju niti jednom od dva klasična spola.
U ostalim dobnim skupinama udio je bio jedan posto. Nedavna studija navodi taj udio na šest posto za švicarsku populaciju između 16 i 74 godine. Sandro Niederer iz Transrodne mreže Švicarske rekao je za SRF da u ovoj zemlji živi “nekoliko 10.000, ako ne i 100.000 nebinarnih ljudi”, prenosi Direktno.hr.
