Švicarska planira uložiti 250 milijuna dolara u obnovu i nadogradnju svoje mreže atomskih skloništa, što se sve više smatra prednošću u vremenu rastuće globalne nesigurnosti, posebno s obzirom na rat u Ukrajini.
Zahvaljujući zakonu iz 1963. godine, Švicarska je već daleko ispred susjeda poput Njemačke. Svih 9 milijuna njezinih stanovnika, uključujući strance i izbjeglice, ima osigurano mjesto u skloništu koje ih može zaštititi od bombi i nuklearnog zračenja.
Održavanje, a ne priprema za sukob
Zapovjednik civilne zaštite za kanton Vaud, Louis-Henri Delarageaz, izjavio je da Švicarska u nadolazećim godinama planira ukloniti određene zastarjele odredbe iz pravila i obnoviti neka starija skloništa.
Međutim, istaknuo je da to ne znači kako se zemlja priprema za sukob: “To nije poruka, već jednostavno održavanje mreže skloništa kako bi bila funkcionalna”, rekao je.
Delarageaz je također naveo da je ured civilne zaštite zabilježio porast broja poziva zabrinutih građana nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine. Ljudi su htjeli znati gdje su skloništa, jesu li im dostupna i u kakvom su stanju.
Većina građana ima pristup skloništima
Većina Švicaraca ima privatna skloništa, dok se neki oslanjaju na zajedničke bunkere. Švicarska je jedna od rijetkih zemalja s tako razrađenim sustavom, a kao uzor ističe se i Finska.
U Europi, uz Švicarsku, Finska ima najviše skloništa. Javna skloništa u Finskoj mogu primiti više od 4,5 milijuna građana od ukupno 5,6 milijuna stanovnika. Finski zakoni propisuju da svaka građevina veća od 1000 četvornih metara mora imati sklonište, čime se osigurava zaštita gotovo cjelokupnog stanovništva u slučaju potrebe.
Da je Biblija bila njihov vodič i vodič Rusije i Amerike do rata nebi dolazilo, ali izvrnuti školovani umovi žele biti pametniji od Biblije.