Unatoč tome što se na posljednjem popisu stanovništva 93% Kosovara izjasnilo kao muslimani, sve je više ljudi koji prelaze na kršćanstvo. Obraćenici vjeruju da je kršćanska tradicija ključ europskog identiteta i povratka predislamskoj prošlosti.
Prije dolaska Osmanskog Carstva, etnički Albanci na Kosovu bili su uglavnom katolici. Pod osmanskom vlašću, većina se preobratila na islam, no malobrojne obitelji zadržale su svoju katoličku vjeru u tajnosti.
Marin Sopi, umirovljeni učitelj, prisjeća se kako je njegova obitelj slavila Božić u tajnosti dok je javno obilježavala islamske praznike. Danas je 36 članova njegove šire obitelji napustilo islam.
Arheološki nalazi, poput crkve iz 6. stoljeća kod Prištine, dodatno svjedoče o kršćanskoj povijesti Kosova. Svećenik Fran Kolaj ističe da povratak Kristu nije samo duhovni, već i nacionalni čin: „Vrijeme je da se vratimo mjestu koje nam pripada.“
Pokret povratka predvode bivši muslimani poput Gezima Gjina Hajrullahua i Boika Brece. Oni tvrde da katoličanstvo nije strana religija, već autentični izraz albanskog identiteta. „Biti Albanac znači biti kršćanin“, kaže Breca, iako ovakav stav izaziva podjele.
U modernom Kosovu, gdje su barovi puni, a žene s pokrivalima rijetkost, pokret povratka vidi kršćanstvo kao branu protiv utjecaja ekstremizma s Bliskog istoka.
Nacionalisti i bivši borci Oslobodilačke vojske Kosova, okupljeni na sastanku u Dečanima, zaključili su da je povratak kršćanstvu ključ za jačanje nacionalnog identiteta i povezivanje s Europom.
