Vojni povjesničar Sönke Neitzel (56) sa Sveučilišta u Potsdamu upozorio je da bi ovo ljeto moglo biti posljednje mirno za Nijemce, što je izazvalo zabrinutost.
Neitzel smatra da postoji opasnost od napada ruskog lidera Vladimira Putina na Baltik, čime se u Europi budi novi strah od rata. Istovremeno, NATO je oslabljen zbog stavova američkog predsjednika Donalda Trumpa (78).
Europske zemlje ubrzano se naoružavaju kako bi poslale signal odvraćanja. Njemačka planira povećati obrambeni proračun, unaprijediti vojsku novim tenkovima, dronovima i municijom te obnoviti bunkere i zaštitu infrastrukture.
Francuska oprema svoje Rafale avione nuklearnim oružjem, proširuje baze i savjetuje građane da imaju zalihe vode i hrane. Velika Britanija podiže obrambeni proračun na 2,5% BDP-a do 2027., a na 3% do 2030., podržavajući Ukrajinu u “koaliciji voljnih”.
Poljska gradi “Istočni štit” – sustav obrane s bunkerima i rovovima protiv Rusije i Bjelorusije, planira vojsku od 500.000 ljudi i ulaže 4,7% BDP-a u obranu, što je rekord.
Norveška će 2026. ugostiti NATO-vježbe s masovnim evakuacijama, a građani bi u krizi mogli bježati u Finsku. Nizozemska obnavlja tenkovski bataljon kupujući Leoparde 2A8, dok Danska od 2026. uvodi obavezni vojni rok za žene i povećava obrambeni proračun na preko 3% BDP-a.
Baltičke zemlje – Litva, Estonija i Latvija – razvijaju zajedničku obrambenu liniju s 600 bunkera. Švedska oprema lovce raketama Taurus, šalje upute građanima i udvostručuje obrambeni proračun. Finska, članica NATO-a od 2023., obučava 27.000 vojnika godišnje i priprema se za krizne situacije.
Ovaj val priprema odražava strah od eskalacije sukoba u Europi. Dok se Njemačka, Francuska i Poljska naoružavaju, pitanje je hoće li ove mjere spriječiti sukob ili samo produbiti napetosti. Građani se pripremaju za najgore, a vlade ulažu milijarde u obranu, svjesne da mir više nije zajamčen.
To im je samo fora za narod, da bi ih pokrali sto bolje i lakse.