U manje od 25 godina broj džamija u Švedskoj narastao je sa sedam na oko 300, što predstavlja rast od oko 4200 posto.
Dok se mnoge crkve zatvaraju, u sve više općina otvaraju se muslimanske bogomolje – neke su nove džamije izgrađene uz pomoć stranih donacija, a druge se nalaze u prenamijenjenim prostorima, poput bivših trgovina ili podruma.
Međutim, o svemu tome postoji vrlo malo pouzdanih informacija. Ne zna se točno koliko džamija ima, što se u njima propovijeda ni kako se financiraju.
U današnjoj klimi, gdje se kritike često brzo proglašavaju islamofobijom, pitanje uloge islama u švedskom društvu postalo je vrlo osjetljivo i teško ga je objektivno sagledati.
Godine 2000. u Švedskoj je postojalo tek nekoliko pravih džamija
Najčešće se spominje broj od sedam – riječ je o stalnim bogoslužnim objektima, posebno izgrađenima za muslimanske molitve, često s minaretom i kupolom.
Do 2025. godine, prema podacima Agencije za podršku vjerskim zajednicama, taj broj je porastao na gotovo 300, ako se kao džamija računa bilo koji prostor u kojem se redovno održava muslimansko bogoslužje. To predstavlja porast od oko 4200 posto u 25 godina. Međutim, nije uvijek jasno što se točno smatra džamijom, pa se pretpostavlja da bi stvarni broj mogao biti i veći.
Jedan od primjera je Masjid Aysha, poznata i kao Aysha džamija, kojom upravlja neprofitna organizacija Skandinavska islamska organizacija (SIO). Džamija se nalazi u ulici Sankt Eriksgatan u Stockholmu, a prema informacijama s njezine internetske stranice, aktivna je već oko 20 godina.
Redovno je posjećuju tisuće ljudi iz različitih dijelova svijeta, a petkom se molitve održavaju na više jezika – među njima su švedski, engleski, urdu i arapski.
Ipak, nije poznato je li ova džamija službeno registrirana, jer u Švedskoj ne postoji javno dostupan i ažuriran popis registriranih džamija. Organizacija koja upravlja džamijom, SIO, registrirana je kao neprofitna udruga.
Najveći džamijski projekt u Skandinaviji i sjevernoj Europi
Diljem Švedske pokrenuti su brojni novi projekti izgradnje džamija. Jedan od najistaknutijih je projekt u Helsingborgu, koji se naziva “najvećom džamijom u Skandinaviji”. Do sada je za taj projekt prikupljeno više od 68 milijuna švedskih kruna.
Prema navodima portala Samnytt, sredstva su prikupljena preko influencera i kampanja na društvenim mrežama kao što su Instagram i TikTok, kao i kroz inicijativu “Moskéhjälpen”, ali i iz inozemstva – i dalje nije poznato odakle točno dolazi sav taj novac.
Džamija u Helsingborgu objavila je više videozapisa na društvenim mrežama, u kojima slave postignute financijske ciljeve. U jednom od videa, vjernici kliču “Allahu Akbar” kada je iznos donacija dosegnuo deset milijuna kruna.
U Stockholmu je i dalje u tijeku projekt izgradnje najveće džamije u sjevernoj Europi, smještene u Skärholmenu, što je izazvalo brojne kritike u javnosti. Projekt se djelomično financira sredstvima Grada Stockholma, ali i donacijama iz inozemstva.
Broj džamija u Švedskoj brzo raste
Tijekom posjeta Tensti prošle godine, financijska vijećnica Stockholma Karin Wanngård (S) izjavila je kako Švedska treba graditi više džamija:
“U ovoj zemlji imamo slobodu vjeroispovijesti. Imamo nebrojeno mnogo crkava, a znatno manje džamija, pa je sasvim prirodno da gradimo nove džamije – sve dok postoji potreba da ljudi mogu slobodno prakticirati svoju vjeru.”
Prema pisanju lokalnog lista Mitt i, udruga koja stoji iza izgradnje džamije u Skärholmenu angažirala je tursku građevinsku tvrtku EMUG, koja je povezana s islamističkim pokretom Milli Görüs. Ova je organizacija ranije bila kritizirana zbog antidemokratskih stavova, antisemitizma i zalaganja za zamjenu zapadnog društvenog modela islamskim poretkom.
Broj džamija u Švedskoj brzo raste, ali se o toj temi rijetko javno raspravlja. Dok se sve više crkava zatvara i opada broj vjernika, muslimanske molitvene prostorije otvaraju se u sve više općina – često u bivšim crkvama, industrijskim prostorima ili novim objektima izgrađenima uz pomoć stranih donacija.
Znanstvena istraživanja o ovoj pojavi su ograničena. Ne postoji sveobuhvatan i ažuriran popis džamija, niti podaci o njihovom financiranju i aktivnostima.
