Meterologinja Petra Mikuš Jurković, voditeljica službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave iz DHMZ-a, otkrila je za RTL razloge nevremena koje sve češće viđamo u našim krajevima.
“U pravilu vjerojatno je bilo ovako jakih nevremena, ali ne toliko često. Ono što se jučer dogodilo je da su se posložili svi uvjeti koji su nužni za nastanak grmljavinskih oblaka i da oni budu jako intenzivni. Bilo je jako puno vlage u prizemnom sloju iz svega toga energija koja je mogla biti utrošena za rast, razvoj i intenzitet oluje bila je jako velika i ono najvažnije bilo je izrazito snažno smicanje vjetra po visini”, kazala je.
“To znači da je jako velika promjena smjera i brzine vjetra po visini. Upravo to daje ovakvim olujama mogućnost da dugo žive i da budu što jače i što intenzivnije”, rekla je.
Upravo je ovo smicanje, kaže, jedno od najodgovornijih za nastanak ovako velike tuče. “Zbog toga što je za život i intenzitet same te grmljavinske oluje potrebna jaka uzlazna struja. U takvim situacijama, kada imamo jaku promjenu brzine vjetra po visini, uzlazna struja vam je pomaknuta od silazne struje koja ju guši i zbog čega bi ta uzlazna struja umrla”, naglasila je.
Zbog toga je život takve ćelije, ističe, puno dulji, ona je puno intenzivnija. “Jedina ćelija, odnosno jedini grmljavinski oblak ili organizirana grmljavinska oluja koja može proizvesti tako veliku tuču jest super ćelija jer jedino ona može imati tako jaku uzlaznu struju”, rekla je. Kazala je da je prema nekim novijim istraživanjima, koja su napravljena za područje Europe, konkretno za područje sjeverne Italije, koje je vrlo slično u pravilu su uvjeti kao u Hrvatskoj.
Ovakve oluje se još mogu očekivati
“U zadnjem desetljeću je tuča koja je promjera većeg od pet centimetara, to je upravo ova veličine teniske loptice, tri puta češća nego što je to bilo pedesetih godina. Dakle, zaista imamo češće i ekstremnije pojave”, istaknula je. Naglasila je kako živimo u vremenu klimatskih promjena u vremenu atmosfere koja je sve zagrijanija.
“U takvoj atmosferi topliji zrak može primiti više vlage, ta energija je puno veća i ono što se očekuje je da će ekstremnih događaja biti više. Također, ono što je dokazano je da će broj dana s grmljavinskim nevremenom biti manji, ali kada će se dogoditi, onda će ona biti jača, intenzivnija i ekstremnija”, rekla je za RTL.
Kazala je da se ovakve oluje još mogu očekivati. “Razlog je taj što ćemo imati sigurno još nekoliko toplinskih valova. Nakon svakog toplinskog vala može doći do ovakvog prodora vlažnog i nestabilnog zraka i sigurno da ne mogu reći da se ovo ne može dogoditi. Oluje su najčešće nakon toplinskog vala jer se skupi jako velika količina energije. Dakle, imamo visoku temperaturu i nakon toga nam dolazi vlažan i nestabilan zrak. To vam je zapravo najbolji mehanizam za mnogo te energije koja je odgovorna upravo za nastanak ovakvih oluja”, rekla je.
