Prema podatcima Europske zdravstvene ankete za 2019., Hrvatska se nalazi među prvih pet zemalja po svakodnevnoj konzumaciji alkoholnih pića, s prevalencijom iznad 10 posto, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom i Portugalom.
Ti su podatci zabrinjavaju, jer alkoholizam nije samo problem pojedinaca, već ima šire posljedice na obitelji, zdravstvene sustave i društvo u cjelini, upozoreno je na okruglom stolu.
Štetna uporaba alkohola ubraja se među glavne čimbenike rizika za razvoj bolesti, invaliditeta i smrti te nosi sa sobom niz ozbiljnih zdravstvenih posljedica, uključujući bolesti jetre, srca, mentalne poremećaje i ozljede.
Konzumacija alkohola kod mladih
Zanimljivo je da su po nekim pokazateljima istraživanja Health Behaviour in School-aged Children provedenog 2022., djevojčice (učenice) prestigle dječake (učenike) prvi put od 2002. godine.
Alkoholna pića najmanje jednom u životu pilo je 41.5 post dječaka i čak 45 posto djevojčica u dobi od 13 godina te 66 posto mladića i čak 71 posto djevojaka u dobi od 15 godina.
Vrlo rani kontakt s alkoholnim pićima, već u dobi od 11 godina imalo je ipak više dječaka nego djevojčica i to 23 posto dječaka u odnosu na 15 posto djevojčica. Djevojke u dobi do 15 godina prestigle su mladiće i u opijanju pa se 43.0 posto djevojaka opilo najmanje jednom u životu dok se isto odnosi na 42,.5 posto mladića u dobi od 15 godina.
Neke od preventivnih mjera koje su istaknute na okruglom stolu održanom u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) su: informiranje mladih i cijele populacije, educiranje te aktivno dizanje svijesti javnosti o posljedicama pretjerane konzumacije alkohola.
Sudionici okruglog stol zaključili su da je nužno zapošljavati psihologe u školama kako bi se sustav adekvatnije nosio s problemom konzumacije alkoholnih pića kao i probir rizika u mentalnom zdravlju koji provode liječnici školske medicine na sistematskim pregledima u 8. razredima i 1. razredima srednje škole.
