Hrvatska se trenutno suočava s vrhuncem sezone gripe, a broj zaraženih raste iz tjedna u tjedan. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), do sada je potvrđeno približno 12 tisuća slučajeva gripe putem laboratorijskih testova.
Posebno zabrinjava činjenica da je samo u proteklom tjednu registrirano više od 6100 novooboljelih, što čini gotovo polovicu svih dosadašnjih prijavljenih slučajeva.
Najjača sezona u posljednjih pet godina
Statistički podaci HZJZ-a potvrđuju da je ovo najintenzivnija sezona gripe od 2020. godine, kada je pandemija COVID-19 značajno smanjila broj oboljelih zbog epidemioloških mjera i nošenja maski.
Nakon što su 2020. i 2021. godine bile obilježene vrlo niskom pojavnosti gripe, sezona 2022./2023. donijela je umjereni porast, s tjednim vrhuncem od 4100 slučajeva. Prošle godine maksimalni broj tjedno oboljelih bio je oko 3500, što je gotovo upola manje nego prošlog tjedna.
Epidemiologinja prim. Goranka Petrović iz HZJZ-a pojašnjava kako je ovogodišnji broj oboljelih doista najveći od 2020. godine, ali naglašava da to ne predstavlja izvanrednu situaciju. „Imali smo godina kada je bilo i po sedam ili čak 10 tisuća tjedno oboljelih“, ističe Petrović za Jutarnji, dodajući da su trenutni podaci u skladu s očekivanjima za predpandemijske sezone gripe.
Što očekivati u narednim tjednima?
Procjenjuje se da smo upravo na vrhuncu epidemije, što znači da bi u narednim tjednima broj oboljelih mogao početi padati. „Sada smo imali dva tjedna za redom udvostručavanje tjednog broja oboljelih, tako da ćemo sa sljedećim podacima moći više reći“, objašnjava Petrović.
Valja naglasiti da prijavljeni slučajevi predstavljaju samo one pacijente koji su testirani i potražili liječničku pomoć. Stručnjaci procjenjuju da stvaran broj oboljelih može biti tri do četiri puta veći, jer mnogi prebole gripu kod kuće bez posjeta liječniku.
Regionalna raspodjela i rizične skupine
Gripa je prisutna u svim županijama, ali najveći broj prijava dolazi iz Splitsko-dalmatinske, Grada Zagreba, Primorsko-goranske, Varaždinske i Zagrebačke županije. Najviša kumulativna stopa gripe na 100.000 stanovnika zabilježena je u Karlovačkoj i Varaždinskoj županiji.
Najugroženija skupina su djeca predškolske dobi, dok je najmanji broj prijavljenih slučajeva među osobama starijim od 65 godina. No, upravo su stariji ljudi i kronični bolesnici najizloženiji riziku od komplikacija gripe, uključujući upalu pluća i sepsu, što u nekim slučajevima može dovesti do smrtnog ishoda.
Smrtnost i tipovi gripe
Sezona gripe obično donosi povećan broj smrtnih slučajeva u rizičnim skupinama. HZJZ navodi da je do sada zabilježeno 20 smrtnih ishoda povezanih s gripom i njezinim komplikacijama.
Što se tiče tipova gripe, laboratorijski nalazi pokazuju da je u 60% slučajeva riječ o virusu gripe A, dok je u preostalih 40% slučajeva prisutan virus gripe B. Epidemiolozi ističu da je ovaj udio gripe tipa B neobično visok, budući da se ona najčešće pojavljuje pred kraj sezone.
Simptomi i preporuke liječnika
Simptomi gripe variraju od blagih do teških. Kod nekih pacijenata temperatura prelazi 40 stupnjeva i traje čak deset dana, dok drugi imaju blage simptome s temperaturom oko 38 stupnjeva. Većina oboljelih prijavljuje izraziti umor i bolove u tijelu.
Liječnici savjetuju da je gripu najvažnije preležati i snižavati temperaturu. Ako bolest nije dovoljno odležana, mogu se razviti komplikacije, najčešće bakterijske infekcije koje mogu dovesti do upale pluća. U slučaju pojave ozbiljnih simptoma, poput jakog kašlja, kratkog daha ili ekstremne slabosti, preporučuje se hitan odlazak liječniku.
