Mladi Europljani u velikoj anketi kažu da “religija čini više štete nego koristi”, no s druge strane smatraju da ih vjera u Boga čini sretnijima.
Istraživanja o tome kako ljudi vide vjeru u 26 zemalja svijeta pokazuju da Europljani manje vjeruju religiji od svjetskog prosjeka.
Ipsos Global Religion Survey 2023 pokazuje zanimljiv trend među mlađom generacijom (oni rođeni nakon 1997. godine): oni se mole i posjećuju bogoslužja više od svojih baka i djedova.
Europska mladež je otvorenija prema duhovnosti
Općenito govoreći, Europljani ne vjeruju u postojanje nadnaravnih duhova, pakla ili vraga, pokazuje istraživanje. Belgija je očito mjesto gdje su ispitanici pokazali najviše skepticizma: samo 16% vjeruje u pakao, a 18% u postojanje đavla.
Na pitanje o raju, više od 40% Nijemaca, Talijana i Šveđana vjeruju da postoji.
U Europi, generacija Z (oni mlađi od 26) spremniji su vjerovati u raj od generacije baby boomersa. Ova promjena trenda jasno se vidi (+20%) u Švedskoj, Mađarskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Belgiji i Njemačkoj.
Ova velika razlika između najmlađih i najstarijih u društvu uočava se i kada se postavlja pitanje o postojanju nadnaravnih duhova i pakla.
Zašto vjerovati u Boga?
Anketa je također pitala zašto ljudi vjeruju u Boga. Potreba za povjerenjem u božansko za prevladavanje kriza kao što su bolest, sukobi ili katastrofe rangirana je na najvišem mjestu. Većina se složila u Italiji i Poljskoj (76%), a manje u Belgiji i Švedskoj (56-58%).
Talijani, Poljaci i Nizozemci bili su oni koji su se najviše (preko 75%) složili s rečenicom “vjera u Boga ili više sile daje smisao mom životu”. Njemačka, Belgija i Švedska bile su na donjoj granici, ali su i dalje vidjele većinu onih koji vjeruju da se slažu (oko 60%).
Nizozemci su ti koji vjeru u Boga najviše povezuju s traženjem “sreće” (70%), a slijede ih Talijani i Britanci (obje zemlje po 64%). Samo u Mađarskoj i Švedskoj manje od polovice se slaže (49% i 48%).
Suživot s drugim religijama
Među intervjuiranim zemljama u Europi, Njemačka ima najviše problema u odnosu prema drugim religijama. 56% u toj zemlji nije se složilo s rečenicom “Potpuno mi je ugodno biti u društvu ljudi koji imaju drugačija vjerska uvjerenja od mene”. Ispod prosjeka ostalih zemalja bile su i Španjolska i Italija.
Jesu li “vjerske prakse važan čimbenik u moralnom životu građana moje zemlje”? Ispod prosjeka su opet sve europske zemlje (54%), a u Mađarskoj, Švedskoj i Njemačkoj manje od 35% se slaže s tvrdnjom. Poljska, Italija, Nizozemska i Španjolska su pozitivnije o odnosu vjere i moralnog života (oko 50%).
Religija se smatra “štetnom”
Čak 70% ispitanih u Švedskoj smatra da “religija čini više štete nego koristi”. Većina to tako vidi i u Velikoj Britaniji (66%), Belgiji (65%), Nizozemskoj (64%), Francuskoj (62%).
Čini se da su samo Mađarska i Poljska pozitivnije o ulozi religije u društvu.
Konačno, Italija (34%) i Španjolska (29%) su europske zemlje u kojima se više ljudi slaže s idejom da me “moja vjera definira kao osobu”. Ta je identifikacija najniža u Njemačkoj (24%) i Mađarskoj (15%).
