Uzroci, simptomi i pomoć kod depresije

Gripa osjećaja – tim izrazom bi se mogle opisati depresije. One se manifestiraju kao osjećaji potištenosti ili tuge popraćeni tjelesnom iscrpljenošću. Depresija utječe na čovjeka u potpunosti.

Ona sjedi u želucu kao i u glavi. Oboljenje je sveobuhvatno i različite težine. Dvoje od deset ljudi u pravilu doživljava depresiju u bilo kojem razdoblju svoga života, koja je dovoljno teška da utječe na svakodnevicu.

Koji su uzroci depresije?

Depresije se mogu podijeliti u tri glavne kategorije: endogene, egzogene i neurotične depresije.

Endogene depresije (koje dolaze iznutra) imaju tjelesne uzroke. Znanstvenici smatraju da se one javljaju zbog biokemijskih smetnji u mozgu, hormonima ili živcima. Procesi koji dovode do toga nisu još dovoljno jasni. Ipak, antidepresivi kod tog oblika depresije pokazuju dobre rezultate te je općenito prihvaćen biokemijski uzrok. Endogene depresije pojavljuju se u ciklusima.

Bez da postoji prepoznatljivi razlog za to, čovjek ponovno pada u depresiju. Tome doprinose stres i iscrpljenost koji pogoršavaju stanje. Najteži oblik endogene depresije je psihotična depresija. Ona ne ovisi o osobnosti čovjeka i može se pojaviti i kod veselih i optimističnih osoba. Naziva se “psihotična” jer njeni simptomi ukazuju na to. Često dolazi do snažnih napada beznađa ili čak agresije, gdje je očito da je dotična osoba izgubljena u stvarnosti.

Druga kategorija obuhvaća egzogene depresije (=koje dolaze izvana). Predstavljaju reakciju na nešto što se događa u našem okruženju i psihološke su naravi. Mogu se opisati kao jedan oblik brige i tjeskobe. Često se radi o reakciji na gubitak. Predstavljaju proces žalovanja u kojem moramo naučiti otpustiti nešto.

U treću kategoriju depresije ulaze neurotične depresije. One se razlikuju od egzogenih depresija po tome što se javljaju kao posljedica opterećenja i strahova koji su se duže vrijeme nagomilavali. Do njih može doći ako se s bolnim iskustvima ne bavimo na zdrav način, nego razvijamo životni stil koji se sastoji od samosažaljenja.

Neurotična depresija može samu sebe održavati “na životu” ako se dotična osoba odbija suočiti sa stvarnošću. Neurotična depresija može postati kronična i prijeći u životni stil osjećanja i ponašanja. Najteže se liječi ako dotična osoba ne želi da joj se pomogne.

Koliko različitih vrsta depresija ima, toliko je velik i broj različitih metoda liječenja. Na egzogene depresije, dakle, na one koje su izazvane vanjskim okolnostima, moguće je uspješno utjecati ciljanom strategijom samopomoći. Ako ipak nakon kraće faze samopomoći ne dođe ni do kakve promjene, važno je potražiti stručnu pomoć. Samo tako se mogu isključiti važni biološki čimbenici i poduzeti drugi koraci liječenja.

Kako može izgledati samopomoć?

Za strategiju samopomoći kod egzogenih depresija potrebno je poduzeti pet koraka:

  1. Isplanirati strategije osobnog svladavanja
  2. Istražiti negativne misli
  3. Nadvladati negativne misli
  4. Započeti promjenu problematičnih životnih područja
  5. Identificirati i promijeniti temeljne predodžbe.

Biblija nas uvijek podsjeća na to da smo odgovorni za svoje misli. Bog je obećao da će nam pomoći obnoviti (duh) um i poticati nas da se ne prilagođavamo ovome svijetu (Rim 12,2). Zbog toga, od početka trebamo svoje planove povjeriti Bogu. Molite ga da vas vodi i da vam da mudrosti i hrabrosti za potrebne promjene kako biste mogli prevladati svoju depresiju.

  1. Kako mogu planirati svoju osobnu strategiju?

Glavni problem kod depresije je taj što nas ona koči i narušava obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Iz tog je razloga važno razviti strategiju koja će vam pomoći da svaki dan normalno obavljate postojeće zadatke.

Koraci koji vam mogu pomoći u tome:

– Napišite listu stvari koje danas morate učiniti. Pripazite na to da se ne preopteretite s previše zadataka, već se samo usredotočite na one najvažnije. Možete navesti poslovne, tj. formalne zadatke ili – ako ste domaćica – nabrojiti stvari koje domaćinstvo zahtijeva. Pokušajte se ograničiti na tri ili četiri glavna zadatka i poredati ih prema njihovoj važnosti.

– Sada pokušajte svaki zadatak raščlaniti na jasne korake. Ako npr. kod kuće želite oprati prozore, napišite po kojem redoslijedu biste to trebali učiniti, korak po korak.

Primjer:

  • Pripremiti kantu i napuniti je vodom
  • Dodati sredstvo za čišćenje
  • Početi od kuhinjskog prozora
  • Na kraju oprati prozore u dnevnoj i spavaćoj sobi.

Navođenje pojedinih koraka igra odlučujuću ulogu jer ako patimo od depresije, ne možemo jasno razmišljati. Svakodnevne obveze nas nadvladavaju. “Male korake” je lakše obavljati.

– Pokušajte uvijek ići dan za danom i ne planirati zadatke za sljedeći dan ako niste dovršili današnji zadatak. U slučaju da ne uspijete sve u jednom danu, prebacite te zadatke za sljedeći dan. Odredite vrijeme ili navečer ili rano ujutro za planiranje svog rada.

  1. Kako mogu otkriti svoje negativne misli?

Umarajući znakovi depresije su negativne misli. One hrane depresiju i nepotrebno je produžuju. Pokušajte otkriti svoje negativne misli kako biste ih mogli promijeniti. To će vam pomoći da ne punite glavu stvarima koje vas opterećuju.

Neke misli su se ukorijenile i ponavljaju se konstantno kao na pokvarenoj gramofonskoj ploči. Možda si govorite: “Ja sam gubitnik. Ništa nisam napravio od svoga života. Uvijek ću biti depresivan. Nikada neće biti bolje.” Svaka od ovih rečenica predstavlja poraz i održava depresiju na životu. Učinite sljedeće: kada postanete tužni ili vam krenu suze na oči, pokušajte istražiti koja vam misao upravo prolazi glavom i zapišite je – makar bila uvijek ista. Tako možete otkriti koliko vam često dolaze takve destruktivne misli, pa ćete ih se s vremenom i riješiti. Polako ćete doći do zaključka da vaše misli uvijek kruže oko određene teme, možda oko osjećaja beskorisnosti ili bespomoćnosti. Ako ste npr. deprimirani zbog gubitka radnog mjesta, zaključit ćete da neprestano razmišljate o tome što ste loše napravili ili što ste mogli drugačije napraviti. Zapišite i te misli.

Što je s vašim pozitivnim mislima? Kada ste deprimirani, neće ih biti mnogo, ali u trenucima u kojima popušta napetost, i one nailaze. Ako ih zapišete, i one će ojačati.

  1. Kako mogu pobijediti negativne misli?

Provjerite odgovaraju li vaše negativne misli stvarnosti. Kod nekih misli postoji stvarni uzrok. Neke su pretjerane ili su vrlo izobličene. Na kraju pokušajte pronaći postojeće pozitivne formulacije. Jeste li doista dobili otkaz zato što ste “jednostavno beskorisni”? Biste li mogli reći: “Otpušten sam jer je gospodarska situacija teška?” Ako ste ipak izgubili posao jer ste bili nepošteni ili svoje zadatke niste primjereno izvršavali, tada se ne radi o negativnim mislima. Tada se radi o gubitku za kojim možete na određeni način tugovati. Kod depresivnog čovjeka samo je malo negativnih misli prikladno i stvarno.

Ako svoje negativne misli dalje provjeravate i prikažete ih u drugom svjetlu, pomalo ćete oduzimati hranu svojoj depresiji. Važno je pri tome ostati iskren, ali iskrenost zahtijeva od nas da negativne misli pozitivno izražavamo ako one ne odgovaraju stvarnosti.

Takav proces traži vrijeme. To je kao kod kamena koji se malo-pomalo izdubio kapanjem vode. No, uspjeh će doći – samo budite strpljivi! Osim toga, korisno je i razgovarati s vašim bračnim partnerom ili prijateljem i provjeriti koliko dobro razumijete svoje misli.

  1. Kakve promjene mogu poduzeti u svom životu?

Vrlo je važno da analizirate određena područja u životu i karakteristike koje bi se trebale promijeniti.

Ovdje su ponuđene neke koje možete uzeti u obzir:

– Sklonost odugovlačenju

– Nesposobnost za uživanjem u nečemu

– Nedostatak discipline

– Odbijanje društvenih kontakata

– Pretjerana samokritika ili kolebanje

– Lagane poteškoće s koncentracijom

– Problemi s teškim mislima

– Poteškoće s donošenjem odluka

– Prekomjerna težina ili tjelesni problemi

– Pretjerani strah ili ljutnja.

Ovu listu možete nadopuniti nekim drugim problemima kojih se sjetite prilikom molitve. Ova područja i karakteristike su ili uzroci ili posljedica depresije. Pokušajte svaku stvar pojedinačno ispitati da biste zaključili je li to uzrok ili posljedica vaše depresije.

Izaberite jedno ili dva od ovih područja problema. Recimo da je kod vas ozbiljan problem to što predugo odgađate stvari. Dobili ste otkaz jer ste odgodili određeni posao koji je trebao biti obavljen. Sada ste deprimirani i nedostaje vam potrebna energija i motivacija da potražite novo radno mjesto. Navika odbijanja stvari sada predstavlja zapreku u traženju posla. Ako ovaj problem ne uzmete u obzir, za pretpostaviti je da će se odraziti i na novom radnom mjestu. Dakle, vrtite se u krug.

Zapišite sada dvije ili tri situacije u kojima ste zbog svojih navika zapali u poteškoće. Pokušajte opisati što ste mogli drugačije napraviti. Možda se radi o zadatku koji ste stavili pred sebe zbog neke neugodne obveze. Zamislite jedan lijepi zadatak nakon čijeg biste se završetka mogli nagraditi! Za mene još uvijek vrijedi “bakino pravilo” jer mi je baka uvijek govorila: “Dovrši najprije ono što ti je neugodno, nakon toga možeš raditi ono što te veseli.”

Istu strategiju možete primijeniti i na druge probleme koji stoje na vašoj listi. Sasvim je jednostavno:

  1. Napišite područje problema
  2. Opišite odgovarajući način na koji se može promijeniti
  3. Pretvorite plan u djelo, pri čemu dajte prioritet zdravom načinu ponašanja.

I još posljednja misao: kod mnogih ljudi nedostatak discipline može biti uzrok depresije. Nažalost, za to ne postoji lijek koji će dovesti do “brzog ozdravljenja”. Taj nedostatak morate promatrati kako duhovno tako i psihološki i potražiti pomoć da biste nešto promijenili. Konačno, radi se o tome da vi trebate preuzeti kontrolu sami nad sobom i učiniti ono što je potrebno.

  1. Koje nerealne predodžbe mogu odbaciti od sebe?

Koliko samo nezdravih predodžbi stanuje u glavama posebno inteligentnih ljudi? Takve misli mogu se ukloniti svjesnim postupanjem. Nažalost, i one mogu izazvati depresiju. Ako vi, na primjer, vjerujete da nikada ne smijete napraviti ni jednu pogrešku, svaki put kada pogriješite, doživjet ćete to kao teški neuspjeh. Serija od više pogrešaka tada lako može izazvati depresiju.

Ljudi s perfekcionističkim sklonostima često su izloženi depresiji. Nitko nije savršen. Moramo analizirati svoje stavove i mišljenja. Napišite listu onih stavova koji bi se mogli naći među vašim problemima.

Možda ćete zaključiti da su neke misli koje ste imali zapravo uzrokovane lošim predodžbama. Negativna misao – zbog depresije nikad više neću biti potpuno normalna – jasno počiva na nepostojećoj predodžbi. Depresije ne traju vječno. Čak i najteže koje sam liječio mogu se povući u bilo kojem trenutku. Imajte hrabrosti učiniti prvi korak u svom izlječenju.

Autor: Dr. Archibald D. Hart; prema poglavlju iz knjige ”Svjetlo na kraju tunela”; objavljeno uz dopuštenje izdavača

NAJNOVIJE

NE PROPUSTITE!