Toplinski val može biti vrlo opasan za ljude i životinje. Donosimo kako se možete zaštiti od velikih vrućina.
Poduzimanje jednostavnih mjera predostrožnosti može spriječiti zdravstvene rizike i učiniti ljeto ugodnijim i sigurnijim.
Uz sunčane dane, toplo vrijeme i više aktivnosti na otvorenom, ljeto sa sobom nosi rizik od opeklina, alergija, uboda buba i drugih potencijalnih problema koji mogu utjecati na naše zdravlje.
U nastavku donosimo više o tome kako se zaštiti od toplinskog vala.
Toplinski val: Kako se zaštiti?
Iz Nastavnog zavoda “Andrija Štampar” naveli su savjete koji građanima mogu pomoći da se zaštite tijekom velikih vrućina.
Rashladite svoj dom
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Objesite mokre ručnike kako biste rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning), zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo.
Klonite se vrućine
Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana/kuće, posebno noću.
Ako vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
Potražite sjenu
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Redovito koristite kreme s velikim zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10.00 do 17.00 sati, osobito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera, savjetuju iz NZZJ “Andrija Štampar”.
Zaštita od sunca
Sunčeva svjetlost izvrstan je izvor vitamina D, a ljudi svakodnevno trebaju malu količinu izlaganja suncu da bi ostali zdravi. Ipak, previše sunčeve svjetlosti može biti opasno, pridonoseći oštećenju kože i riziku od raka.
UVA i UVB su dva različita oblika sunčeve svjetlosti u atmosferi.
UVA zrake duboko prodiru u kožu ljudi, oštećujući vezivno tkivo i krvne žile. Prekomjerna izloženost UVA može dovesti do gubitka elastičnosti, bora i preranog starenja kože ljudi.
Suprotno tome, UVB zrake ne dopiru do dubokog sloja kože. Međutim, one uzrokuju crvenilo i trenutna oštećenja kože koja ljudi povezuju s opeklinama.
Kako bi zaštitili kožu od UVA zraka, ljudi se mogu odlučiti za upotrebu kreme za sunčanje širokog spektra koja blokira i UVA i UVB zrake. Proizvod koji osoba odabere trebao bi imati faktor zaštite od sunca (SPF) od najmanje 30.
SPF pokazuje koliko će suncu trebati da opeče kožu. SPF 30 znači da bi za izgaranje trebalo 30 minuta ako osoba pravilno nanese kremu za sunčanje. Osobe s većim rizikom od raka kože trebale bi koristiti kremu za sunčanje s većim SPF-om.
