Na prvi pogled, ovo djeluje kao teško pitanje. S jedne strane, znamo da je Bog suvereni Stvoritelj svih stvari (Postanak 1,1; Izaija 44,24) – naravno ovo mora uključiti i grijeh? A ipak, s druge strane, sve što je Bog stvorio je bilo dobro (Postanak 1,31), a grijeh je nešto što Bog mrzi (Jakovljeva 1,13). Dakle, Bog nije mogao stvoriti grijeh. Znači li ovo da je Sotona stvorio grijeh? Ali ako je Sotona stvorio grijeh, onda će grijeh biti izvan Božje moći i kontrole, što Biblija također poriče (Izreke 16,4). Kako onda riješiti ovu zagonetku?
Razlog naše zbunjenosti je što je pitanje samo po sebi netočno. “Grijeh” nije “stvorena” stvar, kao “zvijezde” ili “životinje”. Grijeh je zla perverzija stvari koje je Bog stvorio. Primjerice, grijeh preljuba je izvrtanje dobrog dara braka; grijeh ponosa je pokvarenost zdravog samopoštovanja; a grijeh osvete je vrlo blizu strasti za pravednošću.
Grijeh je parazit dobrim stvarima koje je Bog za nas stvorio da uživamo i budemo ispunjeni. Zato naša srca mogu biti zavedena da sagriješe protiv Boga (Efežanima 4,22; Jakovljeva 1,14) – grijeh je primamljiv. Ipak, budući da grijeh nije način na koji je Bog stvorio da stvorenja funkcioniraju, na kraju nas nikada neće zadovoljiti (Jeremija 2,13), već će nas samo iskvariti (Postanak 6,11) te učiniti da ga želimo još više ( Efežanima 4,19).
Biblija naziva ovo puninom grijeha: kada se dobra stvar koju je Bog stvorio, preokrene te umjesto da nam donese život, donese nam smrt (Rimljanima 7,13). Zato je grijeh toliko zao: grijeh napada ono što pripada Bogu i okreće ga protiv Njega. Vidimo ovo u Sotoninoj strategiji u Edenskom vrtu. Sotona je oklevetao Božji znak kako Adam i Eva ne bi povjerovali Bogu (Postanak 3,1-5), već su mu bili neposlušni i zloupotrijebili su Njegovo dobro stvorenje (Postanak 3,6). Onda, od Adama nadalje, grijeh i smrt su se proširili na čovječanstvo (Rimljanima 5,12). Svi mi imamo grešna srca (Jeremija 17,9; Marko 7,21-23), i ako smo iskreni, priznat ćemo kako naši životi pokazuju da svi zaslužujemo božansku smrtnu kaznu (Postanak 2,17; Marko 9,43-47; Rimljanima 1,32).
Ipak, hvala Bogu: “dok mi još bijasmo nemoćni, Krist je, već u to vrijeme, za nas bezbožnike umro” (Rimljanima 5,6)! Kristov križ je savršeno rješenje za našu potrebu. Križ nam pokazuje da smo mi, ne Bog, odgovorni za naše grijehe – inače Isus ne bi morao umrijeti za nas (1. Petrova 2,24). Križ nam pokazuje da Bog mrzi grijeh i mora ga kazniti – inače Isus nije trebao iskusiti Božji gnjev (Marko 15,34). Križ nam također pokazuje da, iako Bog nije odgovoran za njihov grijeh, ipak na neki čudesni način, Bog i dalje ima suverenu kontrolu nad grijehom, jer je unaprijed isplanirao budućnost (Otkrivenje 13,8), predvidjevši u Starom zavjetu (Izaija 53,4-6) da kroz Sotonina zla djela (Luka 22,3), Judina (Matej 26,24-25) i njegovih suučesnika (Djela 4,27-28), Bog će donijeti spasenje svijetu kroz smrt svog jedinog Sina (Otkrivenje 5,9-10).
Kao što je Isus rekao: “Kradljivac dolazi samo da ukrade, zakolje i pogubi. Ja dođoh da život imaju, u izobilju da ga imaju. Ja sam pastir dobri. Pastir dobri život svoj polaže za ovce.” (Ivan 10,10-11).
Izvor: Biblword.net; Prijevod: Ivana R.
