Sjedite u autu, jako je prometno, vi se žurite, ali morate čekati. Minute prolaze. Vaš hipotalamus odlučuje poslati zapovijed: vrijeme je za otpuštanje hormona stresa. To hormoni aktiviraju vaše tijelo kao da je riječ o opasnoj situaciji: bori se ili bježi!
Vaše srce počne brze kucati, mišići se pripreme za djelovanje, brze dišete. Ta je reakcija dizajnirana kako bi se zaštitili u slučaju opasnosti, ali kada vam se to događa svaki dan, vaše zdravlje može biti ozbiljno ugroženo.
Stres je prirodan odgovor na razne situacije. Svako je ponekad pod stresom. Stres može biti koristan za neke kratke situacije, ali kada je riječ o dugotrajnom stresu, vaše zdravlje ozbiljno pati. Simptomi kroničnog stresa uključuju:
Središnji živčani i endokrini sustav
Vaš centralni sustav odgovoran je za preživljavanje u opasnosti. U vašem mozgu reakciju započinje hipotalamus te govori vašim žlijezdama da otpuste hormone stresa – adrenalin i kortizol. Ti hormoni podižu rad vašeg srca i šalju krv u mišiće, srce i druge važne organe.
VIDI OVO: 10 iznenađujućih razloga zbog kojih ste pod stresom
Kada je percipirana opasnost prošla, hipotalamus bi trebao javiti ostalim sustavima da se vrate u normalu. No, ako se to ne dogodi ili ako stresor ne nestane, reakcija se nastavlja. Kronični stres igra ulogu i u prejedanju, korištenju droga i alkohola i društvenoj alijenaciji.
Dišni i kardiovaskularni sustav
Tijekom reakcije na stres brže dišete kako bi se kisik brže proširio tijekom. Ako već imate probleme s dišnim putevima kao što je astma, onda stres zapravo otežava disanje.
Pod stresom se povećava i rad srca. Vene se sužavaju kako bi kisik mogao ostati u mišićima. No ujedno vam raste i krvni tlak.
Zbog toga će kronični stres previše opteretiti vaše srce. Kada vam naraste krvni tlak veća je mogućnost od srčanog ili moždanog udara.
Probavni sustav
Kada ste pod stresom jetra proizvodi više šećera kako bi vam dala energiju. No ako je riječ o kroničnom stresu, vaše tijelo možda neće moći podnijeti višak šećera. Tako raste opasnost od dijabetesa tipa 2.
Navala hormona, brzo disanje i povećan rad srca mogu poremetiti probavni sustav. Može se javiti žgaravica i drugi problemi zbog povećanja količine žuči. Stres ne uzrokuje čireve, ali može povećati rizik od razvitka čireva.
VIDI OVO: 10 znakova upozorenja da ste pod velikim stresom
Stres utječe na način kako se hrana kreće vašim tijelom što dovodi do proljeva ili začepljenosti. Ujedno možete početi povraćati, imati mučnine ili bolove u trbuhu.
Mišićni sustav
Vaši mišići se pod stresom napnu kako bi vas zaštitili od ozljeda. Oni se opuste kada stresor nestane, ali ako ste stalno pod stresom onda se neće opustiti. Može doci do glavobolja, boli u ramenima i bolova u tijelu. Tijekom vremena stanje će se samo još više pogoršati.
Reproduktivni sustav
Stres umara tijelo i um. Nije neobično da osobe pod stresom gube svaku volju. Iako kratkotrajni stres može dovesti do povećanja testosterona u muškaraca, taj učinak ne traje.
Ako je osoba dugo pod stresom, testosteron počne opadati. Smanjuje se proizvodnja sperme te se javlja erektilna disfunkcija ili impotencija. Ujedno su ugroženi muški reproduktivni organi.
VIDI OVO: 8 znakova da ste bolesni zbog stresa
Za žene, stres utječe na menstrualni ciklus. Može dovesti do nepravilnih, težih ili bolnijih mjesečnica. Kronični stres može otezati simptome menopauze.
Imunološki sustav
Stres stimulira imunološki sustav što može biti dobro u kratkom razdoblju. Ta stimulacija pomaže pri zacjeljivanju rana. No tijekom vremena, hormoni stresa će oslabiti imunološki sustav i smanjiti odgovor tijela na bolesti. Ljudi pod kroničnim stresom podložniji su gripama, prehladama i infekcijama. Stres ujedno povećava vrijeme potrebno za oporavak.
VIDI OVO: 4 biblijska načina kako reagirati na stres i strah
