Na Veliki petak, oko tri sata popodne, dogodio se trenutak koji je promijenio povijest čovječanstva.
Prema evanđeljima, u tom času Isus Krist, razapet na križu, izdahnuo je na Golgoti. Taj trenutak, teološki i duhovno dubok, obilježava vrhunac Njegove žrtve za otkupljenje grijeha svijeta.
Isusova smrt na križu nije bila samo fizički kraj; bila je čin beskrajne ljubavi i poslušnosti Božjoj volji. Evanđelje po Mateju bilježi da se u trenutku Njegove smrti zavjesa u Hramu razderala, zemlja se zatresla, a grobovi su se otvorili (Mt 27, 51-52).
Ovi događaji simboliziraju da je Isusova žrtva uklonila prepreku između Boga i čovjeka, omogućivši izravan pristup Božjoj milosti.
Hramski zastor, koji je odvajao Svetinju nad svetinjama, razderao se, označavajući novi savez – pristup Bogu više nije ograničen samo na svećenike, već je otvoren svima kroz Krista.
Ispunjenje proročanstava na Veliki petak
Teološki, Isusova smrt na Veliki petak ispunjenje je starozavjetnih proročanstava, posebice Izaijina opisa “Sluge Jahvina” koji trpi za grijehe naroda (Iz 53).
Njegova žrtva bila je konačna i savršena, zamijenivši stare obrede prinosa za grijehe. Kao “Jaganjac Božji”, Isus je uzeo na sebe grijehe svijeta, pomirivši čovječanstvo s Bogom (Iv 1, 29).
U tri sata poslijepodne, kada je Isus izrekao svoje posljednje riječi – “Svršeno je!” (Iv 19, 30) – dovršio je svoju misiju. Njegova smrt nije bila poraz, već pobjeda nad grijehom i smrću, čiji će puni značaj zasjati na Uskrs. Taj trenutak poziva vjernike na zahvalnost i promišljanje: Bog je toliko ljubio svijet da je dao svog Sina (Iv 3, 16).
Veliki petak podsjeća nas na cijenu slobode od grijeha i na ljubav koja nadilazi svaku mjeru. To je poziv da živimo u svjetlu te žrtve, noseći križ ljubavi i praštanja u vlastitim životima, svjesni da je Isus svojom smrću otvorio put u vječni život i da svatko tko vjeruje u Njegovu žrtvu ima taj Život.
Svaka čas, hvala I slava Bogu našem jednom..Amen