Kako su ljudi koji su okruživali Isusa trebali znati da je On bio Mesija o kojemu je prorokovano? Što je uvjerilo Isusove sljedbenike da je On Mesija?
U Luki 7 Ivan Krstitelj šalje svoje učenike Isusu Kristu sa sljedećim pitanjem: „Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo?“ Ivan Krstitelj znao je da je dobio sljedeći zadatak: „Pripravite Jahvi put kroz pustinju. Poravnajte u stepi stazu Bogu našemu.“ (Izaija 40, 3) Ivan je svjedočio tomu da je Isus ”došao s nebesa” i da je ”iznad svih”. (Ivan 3, 31)
No u Lukinom evanđelju 7 vidimo da Isus još uvijek nije ispunio sve Ivanove nagovještaje i očekivanja: na primjer, o nadolazećem sudu, što je mogao biti jedan od razloga zbog kojeg je Ivan poslao svoje učenike s ovim pitanjem.
Ako je čak i Ivan postavio ovo pitanje, kako su ljudi koji su okruživali Isusa trebali znati da je On bio Mesija o kojemu je prorokovano?
Mesijanski dokazi
Prva starozavjetna referenca na Mesiju nalazi se u Ponovljenom zakonu 18, 15-19. Oko 1500. godine prije Krista, Bog je već obećao Mojsiju da će od svoga naroda podići posebnog proroka. Kasniji proroci dobivali su daljnja obećanja o nadolazećem Spasitelju, kojeg su također nazivali i Mesija. Isusov učenik Filip bio je toga svjestan kada je rekao Natanaelu, koji će isto tako postati Isusov učenik, sljedeće: „Našli smo onoga o kome je pisao Mojsije u Zakonu i Proroci: Isusa, sina Josipova, iz Nazareta.“ (Ivan 1, 45) Svojim nagovještajem Filip je uključio proročanstva proroka kao što su Izaija (4, 2; 7, 14; 9, 6-7; 40, 10-11), Jeremija (23, 5; 33, 14), Ezekiel (34, 23) i Zaharija (6, 12).
Mesijanski dokazi ostvarivali su se ispred očiju učenika. Postajali su svjesni toga da su svjedočili događajima koji su bili nagovješteni stotinama godina ranije. Dvojice pisaca Evanđelja pratili su Krista u njegovoj službi na Zemlji. Apostol Matej je shvatio da je Isus bio obećani Mesija puno prije nego što je o tome počeo pisati. Ispunjenje Hošee 11, 1 u Mateju 2, 13-15, Izaije 52, 13; 53, 12 u Mateju 8, 16-17 i Malahije 4, 5-6 u Mateju 11, 14-15 samo su neka od mnogih mesijanskih proročanstava, koje je Matej prepoznao iz Pisma ili zbog kojih je bio svjestan tko je Isus.
Apostol Ivan u svome je Evanđelju podijelio mnoga proročanstva, koja se odnose na Isusovo raspeće. Druga, ranija ispunjenja su Izlazak 12, 1-51 u Ivanu 1, 19, Postanak 22, 1-18 u Ivanu 3, 16, Ponovljeni zakon 18, 15-16 u Ivanu 5, 45-47 i Mihej 5, 2 u Ivanu 7, 40-43.
Jesu li apostoli odmah bili svjesni Kristovog božanskog obilježja?
Apostoli su postupno shvaćali tko se nalazio u njihovoj blizini. Isusovo autoritativno podučavanje (Matej 7, 28-29) i mnoga čudesa koja je s vremenom činio, dovelo je do toga da su oni postupno postajali sve više uvjereni da je Krist Mesija, o čemu u svjedočili nakon toga. (Djela 10, 38) No ovo se nije dogodilo preko noći. U Marku 4, 35-41 čitamo o tome kako Isus prekorava elemente prirode kako bi njegovi učenici mogli biti sigurni u čamcu, kojem je prijetio rizik od toga da potone zbog oluje. Ispunjeni strahom pitali su se međusobno: „Tko je ovaj da mu se čak i vjetar i more pokoravaju?“
Kako zaista možemo znati tko On jest? Odgovor glasi: čitamo Božju Riječ, jer Bog svoju istinu dijeli s nama kroz svoju Riječ. Učenici koji su bili u čamcu trebali su se sjetiti onoga što piše u Psalmu 107, 28-30: „Tada zavapiše Jahvi u svojoj tjeskobi i on ih istrže iz svih nevolja. Smiri oluju u tih povjetarac, valovi morski umuknuše. Obradovaše se tišini, u željenu luku on ih povede.“ Isus je umirio oluju i more na isti način kako je to Bog učinio i kao što je opisano u Psalmu.
VIDI OVO: Židovski znanstvenik došao do velikog otkrića: Isus je Mesija!
Božji odgovor za nas u vremenima nevolje
Ako se vratimo na Ivana Krstitelja u Ivanu 7, vidimo da je Isus upotrijebio Pisma kako bi odgovorio na njegovo pitanje. Isus je mogao jednostavno odgovoriti: „Da, ja sam Mesija.“ No Ivan, koji je bio utamničen, možda je prolazio kroz krizu vjere. On je osobno čuo glas Božji kada je krstio Isusa (Marko 1, 9-11) i prema zapisu iz Luke 1, 15: „…i već u utrobi majčinoj napunit će se Duha Svetoga.“ Cijeli svoj život pripremao se za zadatak o kojem je prorokovao njegov otac, o čemu piše u Luki 1, 16-17, obećavajući čak i ”duha i silu Ilije”. Godinu dana kasnije, možda i dvije od početka njegove službe, Ivan Krstitelj je bio utamničen, a Isus još uvijek nije ispunio svoja mesijanska proročanstva. Zato mu je očajnički trebala potvrda.
Umjesto govorenja ”da, jesam”, Isus je pružio odgovor za kojeg je znao da će odagnati sve Ivanove sumnje. Kada su Ivanovi učenici došli, događalo se sljedeće: „Upravo u taj čas Isus je ozdravio mnoge od bolesti, muka i zlih duhova i mnoge je slijepe podario vidom.“ (Luka 7, 21) Nakon toga, rekao je sljedeće Ivanovim učenicima: „Slijepi progledaju, hromi hode, gubavi se čiste, gluhi čuju, mrtvi ustaju, siromasima se navješćuje evanđelje. I blago onom tko se ne sablazni o mene.“ (Luka 7, 22-23) To su riječi iz Izaije 29, 18; 35, 5 i 61, 1. Ivan bi odmah prepoznao te riječi i to bi mu pružilo veliku utjehu. Primijetimo ovdje da Isus nije citirao posljednji dio iz Izaije 61, 1: „…da zarobljenima navijestim slobodu i oslobođenje sužnjevima;“ Ono što je zanimljivo, Isus je čekao da Ivanovi učenici odu prije nego što je rekao svojim vlastitim učenicima sljedeće: „Kažem vam: među rođenima od žene nitko nije veći od Ivana. A ipak, i najmanji u kraljevstvu Božjem veći je od njega.“ (Luka 7, 28)
Je li Bog mogao biti jasniji?
Zadivljujuće je da svaka od starozavjetnih knjiga sadrži određenu ili općenitu referencu na Krista. U stvari, postoje na stotine proročanstava u Starome zavjetu koja govore o Isusu i Njegovoj službi, iako je te knjige napisalo oko četrdeset pisaca, od kojih je svatko imao nadahnuće od Boga. Proročanstva su ”skriveno blago”, spremna za otkrivanje svakome tko ih pročita u pravo vrijeme. Niti jedno od njih nema putokaz na kojemu piše: „Ovdje se govori o Božjem Sinu, koji će uskrsnuti, koji će postati Mesija i koji će otkupiti čovječanstvo od grijeha.“ Ta blaga su dostupna samo onima koji su spremni uložiti trud i proučavati Riječ. No postoji više nešto ovdje od toga.
Farizeji i pismoznanci bili su jako dobri u proučavanju Pisama, tako da su, na primjer, bez problema mogli odrediti mjesto rođenja Mesije. (Matej 2, 3-6) No kao učitelj, Isus nije odgovarao opisima Mesije. Oni su se nadali da će Mesija u fizičkom smislu uništiti tiraniju Rima i da će obnoviti izraelsko kraljevstvo u fizičkom smislu. Isus nije činio te stvari, a ono što jest činio im se nije sviđalo, jer je to potkopavalo njihova učenja i kontrolu. Potrebno nam je duhovno razlikovanje, koje dobivamo vjerovanjem u Krista i dobivanjem Duha Svetoga.
Kako nas biblijska proročanstva mogu uvjeriti?
Kombinacija Isusovog naučavanja u autoritetu, čudesa koja je činio i ispunjenje Pisma uvjerilo je Njegove učenike. Njegov cijeli zemaljski život, od početka do završetka, bio je prorokovan u starozavjetnim stihovima. Ne samo da nas to može uvjeriti da je Krist Mesija, to čvrsto ustanovljuje da nitko drugi ne može biti Mesija, jer o nikome drugome ne postoje proročanstva stara tisućljeće, koja bi nagovještavala njegov dolazak.
Postoje i proročanstva za nas, koja možemo otkriti zbog onoga što čitamo u Ivanu 16, 7-15. Skup blaga: Ivan 14, 2; Rimljanima 8, 28; Rimljanima 10, 9-10; Filipljanima 4, 6-7; Hebrejima 13, 5 i 1. Petrova 2, 24. Pismo vjernicima pomaže u razlikovanju toga što je istina, a što nije.
Autorica: Sandra Kerkum; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Biblword.net
