Karizmatski pokret potječe iz Asuza Street misija 1906. godine u Los Angelesu, Kalifornija. Tijekom tog vremena, ljudi su tvrdili da su kršteni Duhom Svetim na sličan način kako je opisano u Djelima 2 u Novom zavjetu.
To je uključivalo govor u jezicima i božanska čuda. Takva okupljanja nastavila su jačati i služiti kao početak većih pentekostnih i karizmatskih pokreta u Americi i šire.
Do 1950-ih, iskustva i učenja Pentekostnog pokreta nisu bila jednoglasno prihvaćena u tradicionalnim crkvama. 1960. godine Dennis Bennett prigrlio je pentekostna učenja u Episkopalnoj crkvi. Mnogi taj događaj smatraju početkom karizmatskog pokreta (kao odvojenog od specifičnijeg Pentekostnog pokreta).
Taj se trend proširio među mnogim drugim crkvama u tradicionalnim denominacijama u 60-ima. Specifičan pokret poznat kao Treći val se odvio 1980-ih, a tijekom njega su karizmatska učenja postala prihvaćena u evanđeoskim crkvama u Sjedinjenim Državama, uključujući rast Vineyard Church pokreta.
Što naučava karizmatski pokret?
Posebitost naučavanja karizmatskog pokreta uključuje govorenje u jezicima, proročanstva, božansko izlječenje i emocionalne skupove slavljenja koji su uključivali mnogo novih pjesama i veći duh sudjelovanja u slavljenju. Ta područja su bila izvor mnogih debata te se javljaju kao učestale teme u suvremenim crkvama, uzrokujući pojavu mnogih pitanja i kontroverzi.
Iako je Bog jasno djelovao na moćne načine kao što su izlječenja i proročanstva u prošlosti, postoje debate nastavljaju li ti darovi djelovati i u današnjem svijetu. Kontinuacionizam je stav da određeni darovi više ne djeluju unutar današnje Crkve.
Trebaju li svi kršćani govoriti u jezicima?
Posebno su problematična mišljenja nekih (ne nužno pristalica) u karizmatskom pokretu koji podučavaju da bi svi kršćani trebali govoriti u jezicima i da je to uvjet za spasenje. 1. Korinćanima 12 navodi govor u jezicima kao dar. Zbog toga, ne bi svaki kršćanin trebao imati tu sposobnost. Spasenje se postiže samom milošću kroz vjeru i kroz Krista (Efežanima 2,8-9), a ne kakvim djelom, uključujući određene duhovne darove.
Očito, Bog nastavlja i dalje djelovati na vrlo snažne načine. No jasno je da su postojali problematični aspekti karizmatskog pokreta u teologiji i u praksi. Kršćani su pozvani na učenje kako bi bili potvrđeni (2. Timoteju 2,15) i na istraživanje Pisma kako bi procijenili jesu li određene prakse zapravo biblijske (Djela 17,11-12).
Izvor: Compellintruth.org; Prijevod: Mislav U.
