Nevjernici izvlače starozavjetne stihove iz tekstualnog i povijesnog konteksta. Kršćani koriste zastarjele zakone kao toljage kojima tuku druge, a obećanja koja je Bog dao drugima pripisuju sebi. Jednostavno priznajte: Ne razumijete Stari zavjet.
I to je u redu. Starozavjetni spisi su tisućama godina stari. Sastoje se od različitih književnih žanrova kao što su povijest, poezija i proročanstva. A što ćemo sa svim onim čudnim zakonima?
Zašto kršćani rado citiraju ograničenja protiv homoseksualnosti, ali ignoriraju zakone koji ljudima zabranjuju jesti školjke i nositi odjeću od poliestera? (Za ovaj zakon niste ni čuli, zar ne?)
Cilj ovog članka jest razjasniti pravila Starog zavjeta. Možda su još uvijek na snazi. Možda su sva zastarjela. Možda su negdje između. Ali kako da onda znamo koja pravila još uvijek vrijede i obavezuju nas, a koja ne? U tu svrhu, načinit ćemo brzi pregled starozavjetnog Zakona.
Odmah ću prijeći na stvar: Nismo više vezani za Zakon. No, to ne znači da je sav Zakon beskoristan. To ćemo pojasniti niže.
1. Što je Zakon? Zakon je savez, odnosno ugovor između Boga i Izraelaca nakon što ih je oslobodio iz Egipta. Označio ih je kao Njegov poseban narod. Obećao je da će nastaviti brinuti za njih i blagosloviti ih dokle god drže zapovijedi Zakona, a da će se loše stvari događati ako ih prekrše. To su upravo i činili. Mnogo puta.
2. Je li Zakon vječan? Ne, i to mu nikada nije bila namjena. Starozavjetni proroci jasno su rekli da će novi, bolji, vječni savez doći i zamijeniti izvorni savez (Jer 31,31-34; Ez 16,59-63; Hoš 2,18).
3. Kada je Stari zavjet okončan? U Mateju 5,17-19, Isus tvrdi da nije došao ukinuti Zakon, već ga je došao ispuniti, i da nijedan dio Zakona neće nestati dok se sve ne ispuni. Što je to sve što se treba ispuniti? To su njegov savršeni život i žrtvena smrt. Ovo daje jasno razumijevanje njegovim posljednjim riječima: „Svršeno je!“ (Ivan 19,30). Pavao to potvrđuje u Rimljanima 7,4 kad kaže da smo umrli Zakonu po tijelu Kristovu, te u 10,4 da je Krist svršetak Zakona. Kristova smrt je označila kraj Starog zavjeta.
4. Dakle, jesmo li sada slobodni od Zakona? I da i ne. Slobodni smo od Zakona kao skupa pravila i propisa, ali smo vezani za Krista. Dopustite mi da objasnim.
-
Vezani za Krista. U svojim spisima, Pavao stalno naglašava da više nismo pod Zakonom. Na primjer, u Rimljanima 6,14-15 kaže: „niste pod Zakonom, nego pod milošću.“ U 1. Korinćanima 9,21 kaže da je on „u zakonu Kristovu“. Dakle, nismo više vezani za Stari zavjet, već smo vezani za Krista. Iz ovoga slijedi pitanje:
-
Što je zakon Kristov? Kad su farizeji pitali Isusa što je najveća zapovijed, odgovorio je da su najveće zapovijedi ljubiti Boga i bližnjega svoga (Matej 22,36-39). Potom je dao značajnu izjavu: „O tim dvjema zapovijedima vise sav Zakon i Proroci“ (s. 40). U Mateju 23,23, Isus je kritizirao farizeje (između ostalog) da se strogo pridržavaju slova zakona, a da su propustili „najvažnije u Zakonu: pravdu i milosrđe i vjernost“. Iz ovih dvaju primjera jasno je da su iza specifičnih pravila Zakona postojala dublja, važnija načela. Dakle, Isus je došao ispuniti određena pravila i izložiti univerzalne principe koji se primjenjuju na sve u svakom vremenskom periodu. To je zakon Kristov.
5. Kako ispuniti zakon Kristov? Primijetite ključnu riječ: ispuniti. U Galaćanima 6,2, Pavao kaže: „Nosite bremena jedni drugih, i tako ispunite zakon Kristov!“ Pavao ne koristi riječi kao što su „čini“ ili „slijedi“, koje su tipične za Zakon, već umjesto toga kaže ispunite. Kristov zakon nije skup pravila koje treba slijediti, već su u pitanju načela utemeljena na ljubavi. Dakle, zakon je ispunjen u Kristu.
6. Ima li starozavjetnih zakona koji se i dalje primjenjuju? Da, oni koji su univerzalni. A kako znamo koji su univerzalni? Novozavjetni pisci nam to kažu. Mnogi od njih ponovo primjenjuju dijelove Starog zavjeta u novom kontekstu, npr. kao kad Pavao podsjeća svoje čitatelje da se sav Zakon ispunja u ljubavi prema bližnjima (Gal 5,14). Devet od deset zapovijedi ponovo su potvrđene (izuzetak je držanje subote, što je specifičan znak Starog zavjeta koji više nije obavezan, jer je ispunjen). Pavao voli davati liste grešnih ponašanja (Rim 1,29-31; 1 Kor 6,9-10; Gal 5,19-21 itd.). Dakle, načela za dobar, kršćanski život mogu se pronaći u Novom zavjetu.
Nadam se da vam Stari zavjet sada ima više smisla. Kada čitate razne zakone, potražite one koji su univerzalni. Pitajte se postoji li dublja svrha za ovaj zakon ili dio zakona? Međutim, neka pravila su jednostavno čudna i nama danas nerazumljiva. No imamo dovoljno vodstva kroz Novi zavjet kako bismo odredili što je zakon Kristov, a što je grešno.
Dakle, prestanite zloupotrebljavati Stari zavjet. Kršćani, vama govorim u prvom redu. Ako želite znati je li nešto u redu ili nije, počnite s Novim zavjetom i krenite odatle. Također, ne možemo sebi prisvajati obećanja dana drevnom Izraelu (npr. Jeremija 29,11). Nekršćani, ako niste proučavali Stari zavjet, molim vas, prestanite ga citirati protiv nas. U Starom zavjetu puno toga se događa doslovno, kulturno i povijesno. Iz tog razloga ljudi godinama idu na školovanje kako bi ga proučavali. Ne tvrdim da sam stručnjak, već sam samo netko tko je o ovome razmišljao i razmatrao. Imam još puno toga za naučiti.
Jedna stvar koja je sigurna jest da svi trebamo više proučavati Bibliju i biti oprezniji kada ju koristimo. Jer ona nije samo bilo koja knjiga; ona je živa „riječ Božja, i djelotvorna, i oštrija od svakoga dvosjekloga mača; i prodire do razdiobe i duše i duha, i zglobova i moždine, te prosuđuje misli i nakane srca“ (Heb 4,12). Božja riječ je snažna i ne treba ju uzimati olako. Molim vas, odnosite se prema njoj s pažnjom.
Autor: Timothy Fox; Izvor: crossexamined.org/Biblija i znanost
