Nadnaravno čudovište koje orkestrira otmice, držanje u ropstvu i naveliko drogiranje, prodaju, silovanje i ubojstva djevojki diljem svijeta isto je ono koje upravlja ubojitom kulturnom zabludom – od najvišeg suda koji to odobrava do najnižeg porno uratka – da je prakticiranje sodomije nešto divno, a ne smrtonosno.
Oprezno odabrane riječi
Među nekoliko pomno odabranih, nenametljivih, provokativnih riječi u toj rečenici, započnimo sa „čudovištem“. Govorim o Sotoni. Ne osjećamo ono što bismo trebali u vezi ovog đavla. U Otkrivenju 12,9 naziva ga se „velikim Zmajem, starom zmijom koja se zove Đavao i Sotona, zavodnik svega svijeta.“
Djelokrug i užas ovog bića prikazuje se u slikama. On nije samo vrtna zmija. Njegov rep je povukao sa sobom trećinu nebeskih zvijezda. Vrebao je u Betlehemu kako bi proždro Sina Božjeg (Otkrivenje 12,4). Ne uspjevši u tome, „razgnjevi se Zmaj… i zarati se… s onima što drže zapovijedi Božje i imaju svjedočanstvo Isusa Krista“ (Otkrivenje 12,17).
A to nas dovodi do sljedećeg provokativnog izraza: „ubojita zabluda“. Te dvije riječi daju bit Sotone. On je lažljivac i ubojica. On obmanjuje i time ubija. Isus je rekao: „On bijaše čovjekoubojica od početka i ne stajaše u istini jer istina nije u njemu. Kad govori laž, od svojega govori jer je lažac i otac laži“ (Ivan 8,44).
Dakle, on je ubojica i lažljivac. Njegov je cilj da pobije ljude – zauvijek. On je lav koji proždire (1. Petrova 5,8). Djelom iz boli, djelom iz užitka. No uvijek iz obmane – isto kao s Adamom i Evom u Edenskom vrtu.
Treći ekstremni izraz u toj prvoj rečenici je „diljem svijeta“. Sotona nije plemenski bog. Njegov globalni doseg i prožetost su zapanjujući. „Sav svijet leži u zlu“ (1. Ivanova 5,19). Sotona nije blefirao kada je rekao Isusu: „Tebi ću dati svu ovu vlast i slavu njihovu jer je meni predana i dajem je komu god hoću“ (Luka 4,6). To je razlog zašto ga Isus naziva „vladarom ovoga svijeta“ (Ivan 12,31), a Pavao ga naziva „bogom ovoga svijeta“ (2. Korinćanima 4,4), a ovo doba se naziva „sadašnjim zlim svijetom“ (Galaćanima 1,4) i „vlašću tame“ (Kološanima 1,13; vidi također Efežanima 6,12).
Zatim je tu provokativna izjava kako je jedna od Sotoninih „ubojitih kulturnih zabluda“ da je „prakticiranje sodomije nešto divno, a ne smrtonosno.“ Ako se netko pita zašto sam se služio takvim jezikom u sadašnjoj kulturnoj sredini, odgovor je da mislim da se odričete istine i ljubavi ako želite sudjelovati u destigmatizaciji prakse koja je toliko smrtonosna.
Postoje tri ključne riječi koje mogu krivo protumačiti moju namjeru, i koje su neophodne za istinu: „sodomija“, „prakticiranje“ i „smrtonosno“. U nastavku je ono što pod time mislim i što ne mislim.
- Sodomija
Laž: „…prakticiranje sodomije je nešto divno, a ne smrtonosno.“ Iza svih poveznica koje opisuju takozvane istospolne brakove nalazi se neizgovorena činjenica „analnog ili oralnog općenja“, a osobito „općenje s osobom istog spola.“ Tako rječnik definira „sodomiju“.
Netko će reći: Odabir te riječi znači tvoju ratobornost prema ljudima s istospolnom privlačnošću. Ne, to znači moju mržnju prema onome što može uništiti ljude s istospolnom privlačnošću. Ono što uništava ljude nije istospolna privlačnost, već laž da je istospolno općenje divno, a nije smrtonosno.
Ono što je uistinu ratoborno jest promicanje sramotnog ponašanja kao nečeg predivnog. Ratobornost je prava riječ, jer Biblija kaže da se trebamo „kloniti tjelesnih požuda koje vojuju protiv duše“ (1. Petrova 2,11). Stoga, oni koji potiču uživanje u tim požudama (koje god bile) ratuju protiv duše – oni su ti koji su doslovno ratoborni.
Riječ sodomija ima dvije prednosti: Odnosi se na čin istospolnog općenja, a ne istospolnu orijentaciju, i još uvijek nosi stigmu sramotnosti. Oni koji vole ljude s istospolnom privlačnošću trebaju željeti sačuvati stigmu sramotnog ponašanja koje ih uništava – isto kao što mi trebamo sačuvati stigmu krađa, krivokletstava, otmica, bludnosti i preljuba. Milostiva je stvar kada kultura označava destruktivno ponašanje na ovaj način: Nemojte ići tamo; sramotno je.
- Prakticiranje
Laž: „…prakticiranje sodomije je nešto divno, a ne smrtonosno.“ Druga riječ u ovoj rečenici koja se može pogrešno tumačiti jest „prakticiranje“. Kada Biblija povezuje „ljude koji prakticiraju homoseksualnost“ s „kradljivcima“, i kaže da nitko od njih neće baštiniti kraljevstvo Božje (1. Korinćanima 6,9-10), važno je zapaziti dvije ključne stvari.
Jedna je da se upozorenje ne odnosi na one koji su kušani na krađu, već koji prakticiraju krađu – kradljivci. Slično, upozorenje se ne odnosi na one koji su kušani na prakticiranje homoseksualnog ponašanja, već one koji ga zapravo prakticiraju. Naravno, postoje svakojake vrste požuda unutar srca koje su grešne, ali fokus je ovdje na prakticiranje.
Druga ključna stvar jest da postoji spasenje. Crkva se sastoji od grešnika kojima je oprošteno i koji ratuju protiv grijeha koji uništavaju njihove duše. „To bijahu i neki od vas; ali se opraste, ali se posvetiste, ali se opravdaste u imenu Gospodina Isusa i u Duhu Boga našega“ (1. Korinćanima 6,11).
Drugim riječima, osobu ne isključuje iz kraljevstva Božjeg svako prakticiranje grijeha. „Zaista, kažem vam: svi će se grijesi oprostiti sinovima ljudskim“ (Marko 3,28). Grijesi koji isključuju iz neba su grijesi koje nastavljamo prakticirati bez razmatranja da obeščašćuju Boga i bez traženja oprosta po Isusu, te bez ratovanja protiv njih kao neprijatelja naših duša.
- Smrtonosno
Laž: „…prakticiranje sodomije je nešto divno, a ne smrtonosno.“ Treća riječ u ovoj rečenici koja se može krivo protumačiti jest „smrtonosno“. Ne mislim na AIDS ili zločine iz mržnje prema ljudima s istospolnom privlačnošću. Mrzim zločine iz mržnje, i volio bih vidjeti lijek protiv AIDS-a. Ne govorim o bolnoj količini sodomije u ovom svijetu – stvarnoj kao što jest (Rimljanima 1,27).
Govorim o „drugoj smrti“. Svi grijesi koji nisu oprošteni i koji se ne napuštaju u tom smislu su smrtonosni. To dovodi do druge smrti. „A strašljivima i nevjernima i odvratnima i ubojicama i bludnicima i vračarima i idolopoklonicima i svim lašcima udio je u jezeru što gori ognjem i sumporom. To je druga smrt“ (Otkrivenje 21,8).
Đavlu je namijenjeno ognjeno jezero. „A njihov zavodnik, đavao, bî bačen u jezero ognjeno i sumporno, gdje su Zvijer i Lažni prorok, i ondje će se mučiti danju i noću u vijeke vjekova“ (Otkrivenje 20,10). No, za sada je đavao na dugom lancu i slobodan u svijetu. On je bog ovoga svijeta (2. Korinćanima 4,4), i cijeli svijet leži pod njegovom vlašću (1. Ivanova 5,19).
On je ubojica. I njegovo glavno oružje je prijevara. Seksualnost je jedno od njegovih glavnih stratišta. I na tim stratištima „ne borimo se protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstava, protiv vlastî, protiv vladarâ tame ovoga svijeta, protiv zlih duhova po nebesima“ (Efežanima 6,12). Pokolj koji Sotona predvodi doslovno je neopisiv. Stoga, moramo tražiti riječi koje opisuju strahote tragedija oko nas. Zasljepljujuće uništenje gore je nego što to ikoja provokativna riječ može izraziti.
Za sve one koji se pouzdaju u Krista, Sotona je razoružan (Kološanima 2,15), jer jedino što nas osuđuje na Božjem sudu jest neoprostivi grijeh. A u Kristu, grijesi su nam oprošteni (Djela 10,43). Sotonine optužbe protiv kršćana nemaju snagu. „Tko će podići tužbu protiv izabranika Božjih?“ (Rimljanima 8,33).
Dakle, imamo najsretniju i najstrašniju vijest u svijetu. U Kristu je svjetlo i sloboda i život. Izvan je tama i ropstvo i smrt. Ne željeti svjetlo nazvati ljepotom, a tamu užasom jest odricanje od istine i ljubavi.
Autor: John Piper; Prijevod: Vesna L.; Izvor: DesiringGod.org
