Znanstvenici su otkrili da neke riječi kod osoba mogu otkriti pati li od depresije. Izgovarate li vi često ove riječi?
Depresija značajno mijenja ponašanje osobe, što se može primijetiti kroz način spavanja, interakciju s okolinom, ali i kroz govor i pisanje. Znanstvenici su dugo istraživali kako depresija utječe na izražavanje, a nova tehnologija pomaže u otkrivanju jasnijih veza. Nedavna studija objavljena u kliničkoj psihologijskoj znanosti identificirala je vrste riječi koje mogu precizno ukazati na prisutnost depresije.
Tradicionalne lingvističke analize oslanjale su se na ručno čitanje i bilježenje, dok današnje računalne metode omogućuju analizu velikih količina tekstova u kratkom vremenu.
To pomaže u pronalaženju jezičnih karakteristika koje su često nevidljive ljudskom oku. Studije su pokazale da osobni eseji, dnevnici, i prirodni govor osoba s depresijom otkrivaju dosljedne razlike u jeziku u usporedbi s onima bez simptoma.
Usmjerenost na sebe
Jezik se može podijeliti na sadržaj i stil. Osobe s depresijom često koriste riječi koje prenose negativne emocije, poput “usamljen”, “tužan” ili “bijedan”. Još zanimljivije je njihovo korištenje zamjenica.
Oni s depresijom češće koriste zamjenice prvog lica jednine (“ja”, “mene”, “sebi”), a rjeđe zamjenice drugog i trećeg lica (“on”, “oni”). Ovaj obrazac sugerira veću usmjerenost na sebe i manju povezanost s drugima.
Istraživači su otkrili da su zamjenice pouzdanije u prepoznavanju depresije od negativnih emocija.
Apsolutne riječi
Jezični stil, koji se odnosi na način izražavanja, također je bitan. Istraživači su analizirali tekstove s 64 internetska foruma za mentalno zdravlje, uključujući 64.000 ispitanika. “Apsolutne riječi” poput “uvijek”, “ništa” ili “potpuno” bolje ukazuju na mentalno stanje nego zamjenice ili negativne emocije.
Depresivne osobe češće koriste apsolutne riječi, a njihova je upotreba bila 50% veća kod anksioznih i depresivnih osoba, te 80% veća kod suicidalnih osoba u usporedbi s kontrolnim grupama.
Optimizam oporavljenih
Istraživanje je također obuhvatilo forume gdje su ljudi koji su se oporavili od depresije pisali pozitivne i poticajne tekstove. Otkriveno je da su koristili riječi koje izražavaju negativne emocije na razinama usporedivim s kontrolnim grupama, dok su riječi koje izražavaju pozitivne emocije koristili 70% više. Međutim, učestalost apsolutnih riječi ostala je visoka, ali niža nego kod anksioznih i depresivnih osoba.
Zaključak
Razumijevanje jezika depresije pomaže nam shvatiti način razmišljanja osoba s depresijom, ali i ima praktične implikacije.
Kombinacija automatizirane analize teksta i algoritama strojnog učenja pokazala je bolje rezultate u prepoznavanju depresije nego što to mogu stručni terapeuti. Ovakve metode mogu pomoći u prevenciji depresije i smanjenju rizika od samoubojstva, čime se može spasiti mnogo života.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da više od 300 milijuna ljudi pati od depresije, a taj broj raste. Razvijanje novih metoda prepoznavanja i liječenja depresije postaje sve važnije za globalno mentalno zdravlje.