Prijatelji životinja traže zabranu svinjokolja u Hrvatskoj

S dolaskom hladnijih dana krajem studenog i početkom prosinca, na hrvatskim selima oživljava tradicija svinjokolje, ali ovaj običaj sve češće izaziva kontroverze.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2023. godine u klaonicama je zaklano nešto više od milijun svinja, dok je na domaćim gospodarstvima taj broj premašio 1,5 milijuna. Međutim, udruga Prijatelji životinja upozorava na patnje životinja i kršenja zakonskih odredbi vezanih uz postupak klanja.

Kontroverze oko svinjokolje

“Neugodna je činjenica da je klanje najbrutalnije postupanje prema drugom biću. No kolinja po seoskim dvorištima poseban su horor jer se odvijaju i bez ikakve kontrole je li provedeno omamljivanje i postupa li se sa svinjama sukladno zakonskim propisima”, ističe Snježana Klopotan Kačavenda iz Prijatelja životinja.

Navodi da tvrdnje kako je svinjokolja ključna za egzistenciju seljaka nisu opravdane. “Kao što se nekada branilo ropstvo zbog ekonomskih razloga, tako se sada brani ova krvava tradicija, ali vrijeme je za promjene,” dodaje.

Prema pravilnicima, klanje izvan klaonica dopušteno je za vlastite potrebe, uz uvjet da se životinje prije toga omame pištoljem s penetrirajućim klinom. Nažalost, u praksi se često zanemaruju odredbe koje nalažu humano postupanje prema životinjama.

Koja jela Biblija zabranjuje?

Svinje su inteligentne i osjećajne životinje

Istraživanja pokazuju da su svinje inteligentne, društvene i emocionalno razvijene životinje. “One ne samo da osjećaju bol i strah, već suosjećaju s pripadnicima svoje vrste. Sanjaju, pamte, igraju se i imaju osobnosti slične ljudskim”, naglašava Klopotan Kačavenda. U uvjetima tova, svinje najčešće dožive samo godinu dana, dok bi prirodno mogle živjeti i do 24 godine.

Poziv na promjenu prehrambenih navika

Prijatelji životinja ističu i zdravstvene rizike povezane s konzumacijom proizvoda od mesa svinja, poput kulena, kobasica i slanine, koje Svjetska zdravstvena organizacija klasificira kao kancerogene. Pozivaju ljubitelje mesa da razmotre biljne alternative, koje nude sličan okus bez okrutnosti prema životinjama.

“Vrijeme je da preispitamo ovu tradiciju. Postoji mnogo ukusnih biljnih zamjena koje zadovoljavaju prehrambene potrebe, a pritom se izbjegava patnja životinja”, zaključuju iz udruge.

Društvena rasprava o budućnosti svinjokolje

Svinjokolja ostaje tema koja polarizira društvo – dok neki brane tradiciju kao dio kulturnog identiteta, drugi pozivaju na modernizaciju i veći fokus na prava životinja. Hoće li budućnost donijeti promjene u ovom segmentu života na selu, ostaje za vidjeti.