Ovo su neki biblijski prijedlozi za preuzimanje kontrole nad našim mislima i rješavanje pogrešnih misli.
Mnogi se kršćani bore po ovom pitanju, osobito u našem napredno tehnološkom svijetu, ali preuzimanje kontrole nad našim mislima je ključno. Izreke 4,23 kažu: „Svom pomnjom čuvaj srce svoje, jer iz njega izvire život“ (VB). „Srce“ uključuje um i sve što proizlazi iz njega. Netko je rekao da svaki grijeh koji počinimo, počinimo dva puta, jednom u svojim mislima, a drugi put kada djelujemo prema tim mislima. Lakše se riješiti grijeha u našem životu ako ga napadnemo na ovoj temeljnoj razini misli umjesto da čekamo da se ukorijeni putem postupaka u našem životu, a zatim ga se pokušavamo riješiti.
Također postoji razlika između toga da smo kušani (mišlju koja ulazi u naš um) i grijeha (zadržavanjem zle misli i njezinim naslađivanjem). Važno je razumjeti da kada misao uđe u naš um, ispitujemo ju na temelju Božje Riječi i utvrđujemo trebamo li nastaviti niz taj put ili odbaciti tu misao i zamijeniti ju drugom mišlju. Ako smo već dozvolili da se navika stvori u našem misaonom životu, postaje sve teže promijeniti put naših misli, kao što je teško izvući auto iz dubokog blata i staviti ga na stazu. Ovo su neki biblijski prijedlozi za preuzimanje kontrole nad našim mislima i rješavanje pogrešnih misli:
1. Biti u Božjoj Riječi tako da kada grešna misao uđe u naš um (iskušenje), moći ćemo ju prepoznati i znati koji smjer poduzeti. Isus je u pustinji (Matej 4) na svaku od sotonskih iskušenja odgovorio Pismom i primijenio smjer za koji je znao da Njegov um treba poduzeti umjesto da započne put grešne misli. Kada je bio kušan da zadovolji svoju tjelesnu potrebu (pretvaranje kamena u kruh), citirao je dio o važnosti oslanjanja na Boga. Kada je bio kušan da služi Sotoni kako bi zadobio slavu svijeta, iznio je stih koji kaže da trebamo služiti i štovati samo Boga i govoriti o slavi koja pripada Njemu i onima koji su Njegovi.
Kada je bio kušan da iskuša Boga (da vidi je li Bog stvarno tamo i da će održati svoja obećanja), Isus je odgovorio stihovima koji naglašavaju važnost vjerovanja u Boga bez da ga vidimo kako pokazuje svoju prisutnost. Citiranje Pisma u vrijeme iskušenja nije talisman, nego služi u svrhu da svoje misli stavimo na biblijsku stazu, ali Božju Riječ moramo poznavati PRIJE tog trenutka kako bismo to postigli. Prema tome, ključna je svakodnevna navika uranjanja u Riječ na smislen način. Ako smo svjesni određenog područja stalnog iskušenja (briga, požuda, ljutnja itd.), trebamo proučavati i pamtiti ključne stihove koji se bave tim pitanjima. Ako ujedno nastojimo izbjegavati ono što trebamo (negativno) i tražimo kako na misli iskušenja i situacije ispravno odgovoriti (pozitivno) – prije nego što nas preuzmu – već smo na putu zadobivanja pobjede nad njima.
2. Živjeti u ovisnosti o Duhu Svetom, uglavnom kroz traženje Njegove snage putem molitve (Matej 26,41). Ako se oslanjamo na našu vlastitu snagu, posrnut ćemo (Izreke 28,26; Jeremija 17,9; Matej 26,33).
3. Ne smijemo hraniti svoj um onim što će proizvesti grešne misli. To je poanta Izreka 4,23. Trebamo čuvati svoja srca – od onoga što dopuštamo da ulazi u njih i onoga što dopuštamo da se zadržava u njima. Job 31,1 kaže: „Savez sam sklopio s očima svojim; kako bih onda pogledao djevicu?“ (VB). Rimljanima 13,14 kaže: „nego se zaodjenite Gospodinom Isusom Kristom; i ne skrbite za tijelo da udovoljite požudama.“ Dakle, trebamo izbjegavati časopise, videe, web stranice, razgovore i situacije koji će nas odvesti u pad. Također trebamo izbjegavati druženje s onima koji će nas potaknuti niz ovu pogrešnu stazu.
4. Trebamo nastaviti ustrajno slijediti Boga, zamjenjujući grešne misli pobožnim stremljenjem i razmišljanjem. To je načelo zamjene. Kada smo u iskušenju da mrzimo nekoga, te misli mržnje zamjenjujemo pobožnim postupcima: činimo im dobro, govorimo o njima dobro i molimo za njih (Matej 5,44). Umjesto da krademo, trebamo naporno raditi i zaraditi novac kako bismo imali mogućnosti dati drugima u potrebi (Efežanima 4,28). Kada smo kušani na požudu prema ženi, skrećemo naš pogled, slavimo Boga zbog načina na koji nas je stvorio – muško i žensko – i molimo za tu ženu (na primjer: „Gospodine, pomozi ovoj mladoj ženi da te upozna ako te ne poznaje, i da upozna radost hodanja s tobom“), a onda razmišljajte o njoj kao sestri (1. Timoteju 5,2). Biblija često govori o „odlaganju“ pogrešnih djela i misli, ali potom o „odijevanju“ pobožnih djela i misli (Efežanima 4,22-32). Samo nastojanje za odlaganjem grešnih misli bez da ih zamijenimo pobožnim mislima ostavlja prazan prostor za Sotonu da dođe i posadi svoje sjeme (Matej 12,43-45).
5. Možemo koristiti zajedništvo s drugim kršćanima na način koji je Bog zamislio. Hebrejima 10,24-25 kaže: „I pazimo jedni na druge da se potičemo na ljubav i dobra djela, da ne propuštamo svojega sastanka, kako je nekima običaj, nego se hrabrimo, i toliko više koliko vidite da se bliži Dan“ (VB). Drugi kršćani koji će nas potaknuti na promjene koje želimo (najbolje ako su istog spola), koji će moliti za nas i s nama, koji će nas u ljubavi pitati kako smo i koji će nas držati odgovornima u izbjegavanju starih običaja, zaista su vrijedni prijatelji.
Zadnje i najvažnije, ove metode neće nimalo vrijediti ako nismo položili svoju vjeru u Krista kao Spasitelja od naših grijeha. To je mjesto gdje apsolutno moramo početi! Bez toga nema pobjede nad grešnim mislima i iskušenjima, i bez toga Božja obećanja koja vrijede za Njegovu djecu nisu za nas, niti nam je dostupna sila Duha Svetoga!
Bog će blagosloviti one koji ga žele častiti onim što mu je najvažnije: tko smo iznutra, a ne samo kako izgledamo drugima. Neka Bog istinitim učini Isusov opis Natanaela i za nas – čovjek u kojemu nema prijevare (Ivan 1,47).