Pretilost se odnosi na stanje u kojem osoba ima povećanu tjelesnu težinu do te mjere da joj je narušeno zdravlje. Debljina se mjeri indeksom tjelesne mase.
Indeks tjelesne mase ključan je za određivanje zdrave tjelesne težine za dob, visinu i spol. Ako je indeks tjelesne mase između 30 i 40 osoba je pretila, s tim da indeks 30 ukazuje na umjereno povećan rizik od pretilosti, a veći od 40 ukazuje na iznimno visok rizik od pretilosti.
Pretilost se može mjeriti i opsegom struka u centimetrima pri čemu je rizik od pretilosti izrazito povećan kada je struk širi od 102 centimetra za muškarce i 88 cm za žene.
Ako je osoba pretila i ima višak kilograma, tada se povećava rizik od raznih bolesti, uključujući rak i artritis.
Održavanje zdrave tjelesne težine ključno je za zdrav život.
Pretilost – uzroci
Što uzrokuje pretilost?
Pretjerana konzumacija kalorija
Kada dođe do konzumiranja više kalorija nego tijelo troši na energiju, onda će se te kalorije u tijelu pretvoriti u mast te s vremenom osoba postaje pretila.
Određene namirnice su opasnije za debljanje, a u njih spadaju brza hrana, prerađeno meso, pržena hrana, hrana s dodanim šećerom, mnogi mliječni proizvodi, hrana koja sadrži skriveni šećer (kečap i sl.), zaslađeni sokovi, alkohol, prerađena hrana kao što su peciva i kruh.
Preveliko konzumiranje navedenih namirnica, a premalo tjelovježbe dovodi do povećanja kilograma i pretilosti.
Ako osoba jede većinom voće, povrće, žitarice i vodu ipak može postati pretila ako se prejeda ili ako je u igri genetika.
Zdrava prehrana je ključna za održavanje zdrave tjelesne težine.
Manjak fizičke aktivnosti uzrokuje pretilost
Danas nam je sve na dohvat ruke tako da se krećemo mnogo manje nego naši predci. Osobe danas često rade u uredu, sjede za kompjuterom ili pred televizorom umjesto da idu van, odlaze automobilom i do obližnjih mjesta umjesto da hodaju ili voze bicikl.
Sve to dovodi do nakupljanja kalorija u tijelu koje se pretvaraju u mast jer nisu iskorištene za energiju.
Fizička aktivnost utječe na hormone koji utječu na način na koji tijelo prerađuje hranu. Istraživanja su pokazala da fizička aktivnost može držati količinu inzulina stabilnom te tako spriječiti rast šećera u krvi i debljanje.
Ključan je životni stil koji uključuje zdravu prehranu i umjerenu fizičku aktivnost. Ne morate nužno ići u teretanu, dovoljno je redovno hodati ili ponekad voziti bicikl.
Pretilost uzrokuje manjak sna
Ovo je dobra vijest za sve „spavalice“. Prema istraživanju nad 28 000 djece i 15 000 odraslih osoba u rasponu od 1977. do 2012. godine, otkriveno je da manjak sna povećava rizik od pretilosti.
Pod utjecajem su bila i djeca stara samo 5 godina. Manjak sna dovodi do promjene hormona, hormoni utječu na apetit tako da osoba više jede kada je manje naspavana.
Kada osoba ne spava dovoljno, tijelo proizvodi hormon koji stimulira apetit, ali, kada osoba manje spava, tijelo ne proizvodi dovoljno hormona koji suzbija apetit te dolazi do prejedanja.
Metabolički sindrom
Metabolički sindrom obilježen je povećanom količinom sala na području trbuha, a može ga uzrokovati konzumacija tekuće fruktoze u raznim napitcima.
Metabolički sindrom često uključuje kardiovaskularne bolesti, visok krvni tlak i dijabetes tipa 2 te je češći kod pretilih ljudi.
Znanstvenici vjeruju da postoji veza između unosa fruktoze u tekućem obliku, pretilosti i metaboličkog sindroma.
Istraživanja na životinjama su pokazala povezanost dijabetesa i pretilosti uzrokovane konzumiranjem fruktoze.
I istraživanju iz 2018. godine, otkriveno je da su štakori, nakon konzumacije fruktoze, doživjeli upale, metaboličke primjene i oksidativni stres.
Kod mladih ljudi bi povećano konzumiranje fruktoze u namirnicama moglo biti temelj za pretilost.
Zbog toga treba izbjegavati hranu bogatu fruktozom, a u nju spadaju sokovi, sportska i energetska pića, slatkiši i sladoled, zaslađivači kave, razni kupovni umaci i dodatci hrani, zaslađeni jogurti, sokovi i konzervirana hrana, kruh i peciva, pahuljice i energetske pločice.
Lijekovi
Određeni lijekovi mogu dovesti do povećane tjelesne težine, a tako i do pretilosti. U analizi podataka iz 2015. godine otkriveno je da određeni lijekovi dovode do povećanja kilograma, a uključuju:
- Antipsihotike
- Antidepresive
- Lijekove za kronično nizak krvni tlak
- Lijekove za raspoloženje i lijekove protiv napadaja
- Lijekove za reumatoidni artritis
Naravno, neki lijekovi mogu dovesti i do suprotnog učinka. Ako želite znati kako će lijek utjecati na vas, najbolje je posavjetovati se s liječnikom, savjetuje Medical News Today.
Pretilost može uzrokovati utjecaj gena
Određena genetska greška može biti odgovorna za pretilost u nekim slučajevima, a riječ je o genu FTO.
U istraživanju iz 2013. godine otkrivena je poveznica između tog gena i pretilosti, ponašanja koje vode do pretilosti, pretjerane konzumacije hrane, žudnje za visokokaloričnom hranom te manjkom osjećaja sitosti.
Kada je riječ o konzumiranju grane, veliku ulogu igra i hormon grelin koji utječe na osjećaj gladi i na način na koji tijelo akumulira mast.
Također, gen FTO može utjecati na grelin koji onda utječe na prehrambene navike neke osobe.
U istraživanju nad 250 osoba u 2017. godini, otkriveno je da bi FTO gen mogao igrati ulogu u prejedanju i povećanom konzumiranju hrane kada je osoba emocionalna.
Na kraju se može postaviti još jedno važno pitanje: može li pretila osoba ikada izgubiti kilograme?
Neki ljudi smatraju da, što je dulje osoba pretila, to joj je teže izgubiti kilograme.
Jedno istraživanje iz 2015. godine pokazalo je da što više masti osoba ima to će tijelo manje sagorijevati masti. Uzrok je protein sLR11 koji sprječava tijelo da sagori mast, a tako i osobi da izgubi kilograme.
Zaključak
Različiti uzroci utječu na pretilost. Iako je kod nekih riječ o genetici, a kod nekih osoba je riječ o lošem životnom stilu, jedno je sigurno, bolje je spriječiti nego liječiti.
Kad god je moguće, jedite zdravo, krećite se i vježbajte, nemojte čekati da bude prekasno.
