Nakon što je pomoću umjetne inteligencija objavljena slika čovjeka s Torinskog platna mnogi postavljaju pitanje je li to Isusovo lice.
Tkanina duga 4,37 m i široka 1,13 m, na kojoj se vidi lik mučenog muškog tijela čuva se u katedrali u Torinu.
Prema predaji, to je platno u koje je bilo umotano Isusovo tijelo nakon mučeničke smrti na križu. U kolovozu ove godine britanski list “Daily Star” objavio je na svojim stranicama rezultate zanimljivog eksperimenta.
Novinari su umjetnoj inteligenciji dali zadatak da stvori sliku lika koji se odražava na platnu. Čovjekovo lice i prsa koje je generirala umjetna inteligencija iznenađujuće su slični slikama Isusa poznatim, primjerice, iz katoličke ikonografije. Lijep i prilično mlad muškarac na platnu ima dugo, vitko lice, bradu i brkove te dugu kosu.
Platno u Torinu stoljećima izaziva uzbuđenje i među vjernicima i onima koji je žele osporiti tvrdeći da je lik koji se vidi tvorevina ljudske ruke.
Artificial intelligence has imagined the "face of Jesus Christ" from the Shroud of Turin, the cloth believed to have covered His body immediately after the Crucifixion.
Image: Daily Star pic.twitter.com/ReuwtXbLSF
— Sachin Jose (@Sachinettiyil) August 21, 2024
Znanstvenici nemaju pravog odgovora
Znanstvenici zapravo nakon niza istraživanja, među kojima je posljednje ono talijanskih znanstvenika iz Nacionalne agencije za novu tehnologiju, energiju i održivi razvoj iz 2011., nemaju pravoga odgovora, osim da nijedna tehnologija koja je postojala prije 21. stoljeća ne bi mogla stvoriti takvu sliku kakva je na platnu.
Debljina obojenosti na tkanini iznosi oko 200 nanometara, što odgovara debljini stanične stijenke vlakna materijala i, prema mišljenju znanstvenika, sličan se efekt može dobiti jedino ultraljubičastim zračenjem.
Zapravo, sva su istraživanja dosad potvrdila da je relikvija iz Torina autentičan Isusov pogrebni pokrov, osim jednog datiranja ugljikom 14 (C14) iz 1988., koje je utvrdilo da platno potječe između 1262. i 1312. poslije Krista, tj. između 1353. i 1384. godine.
U međuvremenu, sve sofisticiraniji testovi peludi na tkanini, krvavih mrlja i njegovih savršenih trodimenzionalnih slika daju sve više dokaza da je Torinsko platno stvoreno u prvom stoljeću “nuklearnim događajem” koji današnja tehnologija ne može ponoviti.
