Nedavna znanstvena istraživanja o Torinskom platnu šokirala su javnost, potičući nove rasprave o autentičnosti ovog svetog, ali kontroverznog artefakta.
Torinsko platno, koje mnogi smatraju dokazom života, smrti i uskrsnuća Isusa Krista, postalo je predmet istraživanja znanstvenika iz Instituta za kristalografiju Nacionalnog istraživačkog vijeća Italije.
Koristeći naprednu tehniku širokokutnog rendgenskog pregleda, znanstvenici su analizirali osam malih uzoraka tkanine s platna na mikroskopskoj razini. Ova metoda omogućila im je da odrede vrijeme kada je platno proizvedeno. Rezultati su bili zapanjujući – potvrdili su da je platno zaista izrađeno prije oko 2.000 godina, u vrijeme kada je Isus Krist živio i bio razapet.
Ovo istraživanje proturječi poznatoj studiji iz 1988. godine koja je upotrebom ugljičnog datiranja smjestila podrijetlo platna u srednji vijek, više od tisuću godina nakon Kristova vremena.
Međutim, malo je poznato da je to ugljično datiranje kasnije dovedeno u pitanje. Ruski znanstvenik je teorijski objasnio da su dva požara kroz koja je platno prošlo mogla izazvati izotopske promjene u materijalima kutije u kojoj je platno čuvano, što je moglo utjecati na rezultate datiranja. Kasnija istraživanja su, koristeći različite metode, zaključila da platno zaista potječe iz 1. stoljeća naše ere.
Analiza krvi je zapanjila znanstvenike
Uz ova otkrića, znanstvenici su se usmjerili i na krvne mrlje na platnu. Studija provedena od strane Talijanskog nacionalnog istraživačkog vijeća i Sveučilišta u Paviji pokazala je da mrlje pripadaju ljudskoj krvi, i to krvi osobe koja je pretrpjela višestruke traume – što odgovara opisima Kristove patnje.
Analize su pokazale da krv nosi visok nivo kreatinina i feritina, tvari koje se nalaze u krvi ljudi koji su prošli kroz nasilne traume, kao što je mučenje.
Umjetna inteligencija na Torinskom platnu otkriva kako je Isus izgledao
Dodatno, Torinsko platno sadrži i pelud karakterističnu za područje Jeruzalema, a datira iz razdoblja ranog proljeća, vremena kada se održavao Pashalni blagdan i kada je Isus razapet. Ovi nalazi podržavaju tvrdnju da je osoba čije je lice otisnuto na platnu zaista Isus Krist.
Je li to zaista lice Isusa Krista?
Još jedno značajno otkriće je povezanost sa Sudarijem iz Ovieka, platnom koje je, prema predaji, bilo omotano oko Isusove glave u grobu. Znanstvenici su potvrdili da krvne mrlje na ovom platnu odgovaraju onima na Torinskom platnu, što dodatno povećava vjerojatnost da oba artefakta pripadaju istoj osobi.
Ova nova otkrića daju dodatnu težinu tvrdnjama o autentičnosti Torinskog platna, omogućujući nam da se zapitamo je li ono zaista predstavlja lice Isusa Krista. Kako znanstvena istraživanja napreduju, čini se da ovaj misteriozni artefakt i dalje zadržava svoj status jedne od najvećih religijskih i povijesnih enigmi našeg vremena.
