Normalni otkucaji srca su važni za zdravlje krvožilnog sustava. Kod odraslih osoba trebaju biti između 60 i 100 otkucaja u minuti. U ovom tekstu donosimo sve što trebate znati o otkucajima srca ovisno o vašoj dobi.
Brzina otkucaja srca jedan je od ‘vitalnih znakova’ ili najvažnijih znakova o zdravlju ljudskog tijela. Ono je mjera koliko se često srce stisne i opusti u minuti.
Brzina otkucaja srca ovisi o intenzitetu fizičke aktivnosti, o potencijalnoj prijetnji i o emotivnim reakcijama. Ista pri mirovanju označava brzinu kada je osoba opuštena.
Iako normalni otkucaji srca ne mogu biti jamac da osoba nema zdravstvene probleme, ono može biti dobar znak za prepoznavanje cijelog niza zdravstvenih problema.
Normalni otkucaji srca po dobi
Važno je znati jesu li vam otkucaji srca u granicama normale. Ako je došlo do bolesti ili ozljede, organi neće primiti dovoljno krvi i neće normalno funkcionirati.
Brzina otkucaja srca postepeno opada dok osoba stari.
Normalni otkucaji srca kod ljudi starijih od 10 godina je između 60 i 100 otkucaja u minuti (bpm).
Prema standardima liječničke struke, ovo je tablica normalnih otkucaja srca u raznim životnim razdobljima.
| DOB | NORMALNI OTKUCAJI SRCA |
| Do 1 mjesec | 70 do 190 |
| Od 1 do 11 mjeseci | 80 do 160 |
| Od 1 do 2 godine | 80 do 130 |
| Od 3 do 4 godine | 80 do 120 |
| Od 5 do 6 godina | 75 do 115 |
| Od 7 do 9 godina | 70 do 110 |
| Preko 10 godina | 60 do 100 |
Normalni otkucaji srca mogu varirati u okvirima predviđene vrijednosti, ovisno o okolišu i promjenama, vježbanju, tjelesnoj temperaturi, emocijama, naglim pokretima tijela i slično, piše Medical News Today.
VIDI OVO: Kako izmjeriti puls?
Što je brzina otkucaja srca?
Brzina otkucaja srca predstavlja broj otkucaja srca u jednoj minuti.
Srce je mišićni organ u središtu prsa. Kada kuca, srce pumpa krv koja sadrži kisik i hranjive tvari do ostalih dijelova tijela.
Zdravo srce opskrbljuje tijelo s pravilnom količinom krvi u pravilnim ritmovima koji odgovaraju trenutnoj aktivnosti tijela.
Na primjer, ako se preplašite ili iznenadite, tijelo automatski otpušta adrenalin i srce počinje brže kucati. Ovo pojačava iskorištavanje kisika i energije radi bijega od potencijalne opasnosti.
Puls se često pogrešno miješa sa brzinom otkucaja, a puls se odnosi na frekvenciju širenja i sužavanja arterija zbog kucanja srca.
Puls je istovjetan brzini otkucaja, jer pumpanje srca stimulira rad arterija.
Iz tog je razloga preko pulsa moguće saznati brzinu otkucaja srca.
Otkucaji srca tijekom vježbanja
Brzina otkucaja srca pojačava se tijekom vježbanja.
Kada vježbamo, treba pripaziti da se srce ne preoptereti, ali brzi otkucaji srca su nužni radi opskrbe tijela kisikom i hranjivim tvarima.
Kardio vježbe služe za smanjivanje ciljane brzine otkucaja srca. Idealna se brzina otkucaja srca smanjuje s godinama. Važno je znati da postoji i maksimalna brzina otkucaja srca. Ovo predstavlja potpuni kapacitet srca, a doseže se tijekom intenzivne vježbe.
Obično se preporučuje da maksimalna brzina otkucaja tijekom vježbe budem 220 bpm minus godine.
S obzirom na to da srce svake osobe drukčije reagira, ciljana se brzina otkucaja postavlja kao zona ciljane brzine otkucaja srca.
Tablica u nastavku pokazuje primjerenu zonu. Brzina otkucaja kod pojedinca treba biti u ovim okvirima ako je vježba od 50% do 80% intenziteta.
| Dob (godine) | Zona ciljane brzine otkucaja na 50-80% intenziteta vježbe (bpm) | Prosječna brzina otkucaja na 100% intenziteta (bpm) |
| 20 | 100 do 170 | 200 |
| 30 | 95 do 162 | 190 |
| 35 | 93 do 157 | 185 |
| 40 | 90 do 153 | 180 |
| 45 | 88 do 149 | 175 |
| 50 | 85 do 145 | 170 |
| 55 | 83 do 140 | 165 |
| 60 | 80 do 136 | 160 |
| 65 | 78 do 132 | 155 |
| 70 | 75 do 128 | 150 |
Preporučuje se da ljudi redovito vježbaju prema ciljanoj brzini otkucaja srca i to prema ovoj tablici.
| Vježba | Primjer | Minute | Učestalost | Ukupno minuta tjedno |
| Umjerenog intenziteta, kardiovaskularna | Hodanje | Najmanje 30 | 5 dana u tjednu | Preko 150 |
| Jakog intenziteta, kardiovaskularna | Trčanje | Barem 25 | 3 dana u tjednu | Preko 75 |
| Umjereno do jako intenzivna vježba snage | Rad s utezima | Nije određeno | 2 dana u tjednu | Nije određeno |
| Umjerenog do jakog intenziteta, kardiovaskularna | Sport s loptom, biciklizam | Oko 40 | 3 do 4 dana u tjednu | Nije određeno |
Abnormalni srčani ritam
Brzina otkucaja srca nije jedini čimbenik pri procjeni zdravlja. Važan je i ritam srca. Srce treba kucati stabilnim ritmom s redovitim pauzama između kucanja.
Srce preko električnih signala zna kako treba kucati i pumpati krv u tijelo, a ako se ova signalizacija poremeti, to može dovesti do poremećaja rada srca.
Normalno je da brzina otkucaja srca varira tijekom dana ovisno o aktivnosti, emocijama i situaciji. Međutim, osoba obično ne treba osjećati svoje otkucaje.
Ako osjećate kao da vam srce kuca izvan uobičajenog ritma, prebrzo ili presporo, treba se posavjetovati s liječnikom.
Osoba može osjetiti da je srce preskočilo otkucaj ili da je napravilo dodatni otkucaj. Drugi je slučaj uobičajen, ali prvi slučaj može biti znak nepravilnosti te je dobro posavjetovati se s liječnikom.
Postoje mnoge vrste srčane aritmije, a vrsta ovisi o tome gdje se ona javi u srcu.
Normalni otkucaji srca – kako ih održati?
Normalni otkucaji srca ključni su za zdravlje krvožilnog sustava.
Iako je vježba važna za održavanje normalnih otkucaja srca, postoje i drugi korisni postupci.
Smanjite stres: stres može doprinijeti pojačanom radu srca i krvnom tlaku. Stres možete kontrolirati dubokim disanjem, istezanjem, molitvom i drugim postupcima koji odgovaraju vašem životnom stilu.
Izbjegavajte pušenje: pušenje dovodi do ubrzanog rada srca, stoga je dobro izbjegavati duhan.
Izgubite kile: dodatna i prekomjerna tjelesna težina znači da srce mora kucati puno jače da bi opskrbilo tijelo s kisikom i hranjivim tvarima.
Zaključno
Održavanje normalnog otkucaja srca jedan je od najjednostavnijih načina da održite svoje zdravlje. Ne postoji jedan lijek koji može riješiti sve probleme, već se radi o zdravom i obzirnom životnom stilu i navikama.
