Slanina, svinjska mast i meso, punomasni sir, vrhnje i maslac proglašeni su početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća za namirnice koje bi trebalo izbjegavati, jer doprinose razvoju kardiovaskularnih bolesti, zbog toga što utječu na porast masnoća u krvi.
Tada je počela masovna potrošnja rafiniranog ulja, prije svih suncokretovog i margarina. Nova saznanja, međutim pokazuju da smo dugo bili u zabludi.
Naime, novije studije dokazale su da je šteta od zasićenih, prirodnih masnoća, odnosno od tradicionalnih proizvoda, daleko manja nego od industrijskih.
Doktorica Danijela Ristić Medić, viši znanstveni suradnik Centra izuzetnih vrijednosti za istraživanje prehrane i metabolizma Instituta za medicinska istraživanja, u intervju za Novosti kaže da prirodne masnoće koje najčešće unosimo iz namirnica životinjskog porijekla nisu u potpunosti odgovorne za formiranje naslaga na zidovima krvnih žila:
“Činjenica je da se prekomjernim unosom zasićenih masti povećavaju vrijednosti ukupnog kolesterola u krvi, ali i vrijednosti dobrog HDL kolesterola, tako da nema izraženijeg rizika za pojavu koronarne bolesti. Jer, da bi se formirao plak na zidovima krvnih sudova nije dovoljan samo povišen kolesterol, već mora postojati i upalni proces. On nastaje kada u organizam unosimo i prevelike količine trans-masti koje se nalaze u ulju, margarinu, lisnatom tijestu i konditorskim proizvodima.”, pišu Novosti.
