Jesu li kršćani dužni davati desetak svojoj crkvi? U Starom zavjetu vidimo kako je zakon zahtijevao desetak, no trebaju li današnji vjernici činiti isto?
Desetak je problem s kojim se bore mnogi kršćani. U mnogim crkvama previše se naglašava davanje desetka. Istodobno, mnogi se kršćani ne žele podložiti biblijskoj opomeni o davanju priloga Gospodinu. Davanje desetka trebalo bi predstavljati radost, blagoslov. Nažalost, to je danas rijetkost u crkvama.
Davanje desetka starozavjetni je pojam. Zakon je zahtijevao desetinu, tj. 10% ukupne zarade koja bi se davala za izgradnju Svetišta / Hrama (Levitski zakon 27,30; Brojevi 18,26; Ponovljeni zakon 14,24; 2. Ljetopisi 31,5). Neki shvaćaju starozavjetni desetak kao metodu plaćanja poreza kojim bi se pokrile potrebe svećenika i Levita prilikom žrtvovanja.
PROČITAJTE: 7 razloga zašto kršćani danas nisu obavezni davati desetinu
Novi zavjet nigdje ne zapovijeda, čak ni ne preporučuje da se kršćani podlože legalističnom sustavu davanja desetine. Pavao izjavljuje da bi vjernici trebali odvojiti dio svojih prihoda kako bi potpomogli crkvu (1. Korinćanima 16,1-2).
Novi zavjet nigdje ne propisuje određeni postotak prihoda koji bi se trebao ostaviti sa strane, već samo kaže da treba biti »u skladu s ukupnim prihodom« (1. Korinćanima 16,2). Kršćanska crkva u osnovi je preuzela sumu od 10% iz starozavjetnog davanja desetka i primijenila je kao »preporučeni minimum« kršćanskog davanja.
Međutim, kršćani se ne trebaju osjećati obveznim davati prilog. Trebali bi dati koliko mogu, »u skladu s prihodima«. Nekad će to značiti više od desetine, nekad manje. Sve ovisi o mogućnostima kršćanina i potrebama crkve.
Svaki bi kršćanin trebao ustrajno moliti i tražiti Božju mudrost u tome treba li sudjelovati u davanju priloga i/ili koliko bi trebao dati (Jakovljeva 1,5). »Neka svatko dadne kako je srcem odlučio, a ne sa žalošću i na silu, jer Bog ljubi vesela darivaoca« (2. Korinćanima 9,7).
Izvor: Gotquestions.org
