Je li Isus slavio blagdane? Ako je, koje je blagdane Isus slavio? Gdje to možemo pronaći u Bibliji?
Kako bismo u potpunosti razumjeli Isusovu osobu, moramo znati da je prije svega Isus bio Židov. To ne znači da je samo rođen u židovskoj obitelji, nego i da je Isusova obitelj bila dio židovskog naroda, naroda koji je imao jedinstven odnos s Bogom. Religija je bila bitan dio židovskog naroda.
Na prvi pogled mogli bismo pomisliti da su biblijski blagdani samo židovski. Ali jeste li znali da sva četiri Evanđelja i Djela apostolska govore o tim “židovskim blagdanima” na relevantan način? Da, Isus i učenici slavili su blagdane opisane u Starom zavjetu.
U njihovo vrijeme, starozavjetni spisi bili su sve što su imali – to je bila Riječ Božja Isusu i prvoj Crkvi!
Koje je blagdane Isus slavio?
1. Isus je svetkovao Pashu
U evanđeljima čitamo da je Isus slavio Pashu već kao dijete, budući da su njegovi zemaljski roditelji bili Židovi koji su se pridržavali vjerskih običaja (Luka 2, 40-43). Kao odrasla osoba, On je to shvatio vrlo ozbiljno i radovao se što će to proslaviti sa svojim učenicima.
Kada dođe Dan beskvasnih kruhova, u koji je trebalo žrtvovati pashu, posla Isus Petra i Ivana i reče: “Hajdete, pripravite nam da blagujemo pashu.” (Luka 22, 7-8)
Kada dođe čas, sjede Isus za stol i apostoli s njim. “Svom sam dušom čeznuo ovu pashu blagovati s vama prije svoje muke.” (Luka 22, 14-15)
Gornji stihovi opisuju Isusov posljednji obrok. Danas to nazivamo Njegovom Posljednjom večerom.
2. Mesija je ispunio blagdan prvih plodova
Prvine su prvi od usjeva koje dajemo Bogu kao svoju žrtvu. Biblijski gledano, blagdan Prvih plodova (Levitski zakonik 23) obilježavao se prvog dana nakon subote za vrijeme Pashe. Sjećate li se što se još dogodilo prvog dana nakon subote?
Po suboti, u osvit prvoga dana u tjednu, dođe Marija Magdalena i druga Marija pogledati grob. I gle, nastade žestok potres jer anđeo Gospodnji siđe s neba, pristupi, otkotrlja kamen i sjede na nj. [Anđeo je rekao ženama:]Nije ovdje! Uskrsnu kako reče. Hajde, vidite mjesto gdje je ležao.” (Matej 28, 1-2.6)
3. Blagdan sedmica (Šavuot) = Pedesetnica
Prema tradiciji, Šavuot se slavi u znak sjećanja na dan kada je Jahve dao Toru (Bibliju) izabranom narodu koji se okupio na Sinaju nakon izlaska iz egipatskog ropstva. Blagdan se slavi pedeseti dan poslije Pashe. U Evanđeljima ne nalazimo izravno spominjanje Šavuota. Unatoč tome, sa sigurnošću se može pretpostaviti da je Isus znao i svetkovao blagdan baš onako kako su njegovi roditelji i svećenici u Jeruzalemu učili.
Nakon svoje smrti i uskrsnuća, Isus upućuje svoje učenike da u Jeruzalemu čekaju Očevo obećanje (Djela 1, 4). Što je bilo obećanje? Isus je znao da će Otac izliti Duha Svetoga na svoje sljedbenike na blagdan Šavuota (ili Pedesetnice):
Kad je napokon došao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili. I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih. Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti. (Djela 2, 1-4)
4. Isus je nagovijestio Blagdan truba (Roš Hašana)
Stari je zavjet prorekao veliki Dan Gospodnji koji će biti naviješten zvukom trube. Isus je također govorio o tom danu kada je govorio svojim učenicima na Maslinskoj gori o kraju svijeta:
“I tada će se pojaviti znak Sina Čovječjega na nebu. I tada će proplakati sva plemena zemlje. I ugledat će Sina Čovječjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moći i slavom. I razaslat će anđele svoje s trubljom velikom i sabrat će mu izabranike s četiri vjetra, s jednoga kraja neba do drugoga.” (Matej 24, 30-31)
Tada će se pokazati znak Sina Čovječjega na nebu, i tada će proplakati sva plemena zemaljska i vidjet će Sina Čovječjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moći i slavom. I poslat će svoje anđele s velikim zvukom trube , i oni će okupiti njegove izabranike s četiri vjetra, s jednog kraja neba na drugi. ( Mat. 24:30-31 )
Osim činjenice da je ovo moralo biti neodoljivo otkriće za učenike, na neki ih je način moralo i ohrabriti. Uostalom, Isus je rekao da će Sin Čovječji doći na oblacima.
5. Sin Božji je ispunio Dan pomirenja (Jom Kipur)
O Danu pomirenja svjedoči i Biblija odnosno Levitski zakonik (Lev 16). Slavljenje blagdana podsjećalo je narod na grijeh koji ga je odvojio od Boga. Nepokornošću prema Njegovim zakonima raskinuli su Savez na Sinaju i bili pod smrtnom osudom. Bog im je u svojoj milosti objavio da će prihvatiti zamjenu – smrt životinje, savršene i bez mane, umjesto smrti prekršitelja. A u punini vremena je poslao Mesiju – Isusa Krista da izbavi narod od grijeha njegovih (Matej 1, 21).
“Jer ni Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge.” (Marko 10, 45)
6. Isus je svetkovao Blagdan sjenica (Sukot)
Bijaše blizu židovski Blagdan sjenica (…) Ali pošto njegova braća uziđoše na blagdan, uziđe i on, ne javno, nego potajno. (Ivan 7, 2.10)
U ovom trenutku Isusove službe mnogi su Židovi već čuli za njega. Neki su pozdravili Njegova učenja, neki su bili skeptični, a drugi su se otvoreno protivili. Isus je znao da će prisustvovanje Sukotu u Jeruzalemu izazvati pomutnju. I, kao što je toga dana rekao svojim sljedbenicima, Njegovo vrijeme još nije došlo.
PROČITAJTE: Trebaju li kršćani slaviti Božić?
Bio je to dan obreda izlijevanja vode, kada su svećenici izlijevali vodu preko oltara vapeći Bogu za spasenje. Isus je poučavao ljude o Kraljevstvu Božjem. I posljednjeg dana blagdana, Njegove riječi odjeknule su među svima koji su se okupili.
U posljednji, veliki dan blagdana Isus stade i povika: “Ako je tko žedan, neka dođe k meni! Neka pije koji vjeruje u mene!” (Ivan 7, 37-38)
7. Je li Isus slavio Hanuku?
Iako Hanuka nije bila posebno određena u Tori, Isus je nije ignorirao. Hanuku možda poznajemo pod njezinim modernim nazivom, Blagdan svjetlosti, ali apostol Ivan o njoj govori kao o Blagdanu posvećenja. Zašto? Nakon što su Grci oskvrnuli Hram, Makabejci su ga obnovili i ponovno posvetili jedinom pravom Bogu.
Svetkovao se tada u Jeruzalemu Blagdan posvećenja. Bila je zima. Isus je obilazio Hramom po trijemu Salomonovu. (Ivan 10, 22-23)
8. Konačno, Mesija je svetkovao subotu
Ako pitate kršćane o Isusovom stavu prema suboti, oni će najvjerojatnije citirati Njegove poznate riječi:
“Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote. Sin Čovječji gospodar je subote!” (Marko 2, 27-28)
Poruka je jednostavna. Kada je Bog stvorio Adama i Evu, nije to učinio radi Sedmog dana. To bi bilo apsurdno. Ali Stvoritelj je ustanovio da sedmi dan bude dan odmora. Stvorio ga je za muškarca i ženu – da provedu ovaj dan s Njim! Čovjek i Bog svetkovali su prvu subotu. Tako i kršćani danas odvajaju jedan dan u tjednu (nedjelju) za Boga!
Kada razmišljate o biblijskim blagdanima, neka vas vodi Isusov primjer. Neka vas svaki blagdan približi Ocu. Približite se Bogu i obožavajte Ga jer je dostojan.
