Dvije najveće zapadne grane kršćanstva su: katolicizam i protestantizam. Obje dijele korijene u učenjima Isusa Krista, ali su se tijekom stoljeća značajno razdvojile.
Ovaj članak istražuje deset ključnih razlika između ove dvije grane, rasvjetljujući što ih razlikuje i zašto su te razlike važne.
1. Porijeklo i osnivači
Katolicizam svoje korijene vuče iz Rima oko 30. godine poslije Krista, nedugo nakon raspeća Isusa Krista. Smatra se nastavkom židovskog zakona i Isusovih učenja prenesenih apostolima, s time da je sveti Petar, koji se smatra prvim papom, njegov prvi vođa.
Nasuprot tome, protestantizam se pojavio 1517. godine kada je Martin Luther, njemački redovnik, s dobrom namjerom pokrenuo protestantsku reformaciju u Wittenbergu u Njemačkoj, nastojeći reformirati percipirane korupcije unutar Katoličke crkve. Luther nije osnovao novu crkvu, nego je htio reformirati postojeću.
2. Vodstvo i struktura
Katolicizam je hijerarhijski, vođen od strane pape, koji se smatra nasljednikom svetog Petra. Svećenici, koji vode celibatan život, djeluju kao posrednici između Boga i ljudi. Protestantizam, međutim, obično ne prepoznaje središnju autoritativnu figuru poput pape.
Duhovni vođe, poznati kao svećenici, pastori ili propovjednici, mogu se ženiti i imati obitelji, odražavajući vjerovanje da mogu bolje voditi svoje zajednice kroz zajednička životna iskustva. Valja spomenuti da ne negiraju sve protestantske crkve apostolsku sukcesiju, a Anglikanska crkva joj je ostala vjerna na čelu sa svojim biskupima.
3. Simboli
Križ s prikazom Isusa na križu središnji je simbol katolicizma, naglašavajući Isusovu žrtvu. Nasuprot tome, protestantizam često koristi običan latinski križ, ističući uskrsnuće Isusa i njegovu pobjedu nad smrću i grijehom. No, to sve opet ovisi od crkve do crkve. Neke crkve, poput Luteranske i Anglikanske su zadržale raspela.
4. Bogoslužje i arhitektura
Katoličke crkve često su grandiozne, ukrašene kipovima, slikama i vitrajima, odražavajući veličanstvo i slavu Božju. Protestantske, a osobito crkve i zajednice reformacijske baštine (baptisti, pentekostalci…) obično imaju jednostavniji, skromniji dizajn s naglaskom na propovjedaonicu, odražavajući njihov fokus na Sveto pismo i propovijedi, a ne na vizualne prikaze mističnog i božanskog.
5. Sveto pismo
Katolička Biblija uključuje 73 knjige, obuhvaćajući nekoliko deuterokanonskih knjiga koje se ne nalaze u protestantskoj Bibliji, koja sadrži 66 knjiga temeljenih na židovskom kanonu. Ova razlika pojavila se tijekom reformacije kada su protestantski reformatori, uključujući Martina Luthera, isključili knjige koje su smatrali apokrifnim.
6. Sakramenti
Katolicizam priznaje sedam sakramenata: krštenje, potvrdu, euharistiju, ispovijed, bolesničko pomazanje, ženidbu i sveti red. Oni se smatraju kanalima božanske milosti. Protestanti obično priznaju samo dva sakramenta—krštenje i pričest—koji se smatraju obredima koje je zapovjedio Krist.
7. Ispovijed grijeha
U katolicizmu, ispovijed je sakrament gdje vjernici ispovijedaju grijehe svećeniku, koji nudi oprost. Protestanti vjeruju u “sveopće svećenstvo”, što znači da mogu ispovijedati grijehe izravno Bogu bez posrednika, odražavajući njihov naglasak na osobnom odnosu s Bogom.
8. Pogledi na zagrobni život
Katolici vjeruju u tri područja: raj, pakao i čistilište, prijelazno stanje za pročišćavanje prije ulaska u raj. Većina protestanata priznaje samo raj i pakao, odbacujući čistilište i naglašavajući opravdanje samo vjerom.
9. Štovanje i molitve svecima
Katolici vjeruju u nebesku i zemaljsku Crkvu kao Jednu te smatraju da je potpuno normalno komunicirati sa svecem ili anđelom. Namjera je da sveci, osobito Marija ili sv. Antun, prenesu Bogu njihove molbe.
Protestanti ne mrze Mariju i svece kako neki katolici to vole istaknuti. Naprotiv, smatraju da su izvor nadahnuća te da njihove primjere vjere i poslušnosti Kristu valja nasljedovati u životu.
Tradicionalni protestanti, poput Anglikanaca i Luterana, kao i Reformirani, također vjeruju u zemaljsku i nebesku Crkvu, vidljivu i nevidljivu, no smatraju da sveci nisu vrijedni našeg štovanja (samo časti), jer štovanje pripada samo Bogu. Tvrde u skladu s Biblijom da je jedini posrednik između Boga i čovjeka Isus Krist.
10. Sveto Pismo
Katolička Crkva smatra da je Sveta tradicija, odnosno Crkva ta koja je donijela konačnu verziju Svetog pisma, te da ga samo ona treba tumačiti, stavljajući ga ispod Tradicije. Protestanti vjeruju da je Sveto pismo vrhovni autoritet po pitanju spasenja i posvećenja te potpuno otkrivenje Božje volje jer vodstvo Crkve može zalutati i po svojim tumačenjima odvojiti se od istine. Većina tradicionalnih protestanata ne odbacuju svete i crkvene oce, a crkvenu tradiciju ne smatra nebitnom i nevažećom. Dapače, protestanti su posebno inspirirani i nadahnuti učenjima sv. Augustina.
Na kraju, mnogi protestanti smatraju sebe katolicima – dijelom Opće Kristove Crkve, no ne i Rimokatolicima. Unatoč ovim razlikama, i katolici i protestanti ujedinjeni su u svojoj odanosti Isusu Kristu kao svom Gospodinu i Spasitelju.
