Naši umovi su tvornice misli: neke stvaraju namjerno, neke ne. Naši umovi smišljaju strategije, razmišljaju i promišljaju. No, ponekad nam nepozvane misli padnu na umove.
Ponekad se ove misli rađaju iz morbidne znatiželje. Dok vozimo zavojitom cestom na planini, odjednom nam u um dođe misao o tome što bi se dogodilo kada bismo naglo skrenuli. U drugim situacijama neželjene misli nastaju iz naših grješnih srca.
Dok razmišljamo o tome kako se prema nama netko odnosio, zamišljamo kako ćemo vratiti tom nekome tako što ćemo ga poniziti. Bez obzira na izvor, nametljiva misao, bez obzira na to je li morbidna, nasilna ili seksualne prirode, nepozvana ulazi u naše umove.
Kako se nositi s takvim mislima? Razmotrimo četiri pitanja, koja će nam pomoći u istraživanju i proaktivnoj borbi protiv takvih misli.
1. Postoji li nešto drugačije u pogledu razdoblja u kojem se trenutno nalazim?
Nametljive misli znaju se povećati u razdobljima povećanog stresa ili neke promjene u životu. Prvi posao kojeg sam radio bio je zatvorski službenik u dobro čuvanom zatvoru.
Tijekom tog vremena, sanjao sam žive snove i imao sam nametljive misli; to dvoje obično ide rukom pod ruku. Zamišljao sam izbijanje pobuna i da me zatvorenici prate. U menzi bih sjeo u najudaljeniji kut i promatrao bih vrata.
U stresnim razdobljima ili za vrijeme promjena, naši umovi rade ”sto na sat”; rade kako bi nas pripremili za nove izazove i opasnosti. Student prve godine fakulteta vjerojatno će i sam imati iskustva sa nametljivim mislima, dok se priprema za nove situacije.
Povećanje nametljivih misli može vam signalizirati da prolazite kroz stresno razdoblje. Pobrinite se za to da se dovoljno odmarate. Procesuirajte svoje misli s ljudima kojima vjerujete.
2. Je li trauma okidač za nametljive misli?
Trauma iz prošlosti može biti okidač za nametljive misli. Sjeme laži rate na tlu traume. Zamislimo malenog dječaka, koji je uhvaćen u kovitlacu razvoda svojih roditelja, a oba roditelja žele izmanipulirati dječaka da bude na strani jednog od njih.
”Moram to popraviti, moram to popraviti, moram to popraviti”, misao je koja je neprestano u njegovoj glavi dok jede doručak, odlazi u školski autobus i dok gleda kroz prozor za vrijeme nastave. Dječak definira sebe i svoju vrijednost prema svojoj sposobnosti rješavanja problema, koji je izvan njegove kontrole.
Neprovjerene nametljive misli utječu na našu sposobnost razumijevanja našeg istinskog identiteta.
3. Uzrokuje li moja osobnost pojavu nametljivih misli?
Neki ljudi su više skloni pojavi nametljivih misli. Psihološke definicije mogu nam biti od koristi, jer nam mogu pomoći u prepoznavanju obrazaca koje smo iskusili. Netko može imati opsesivno-kompulzivni poremećaj: ponavljajuće ponašanje, koje je usmjereno prema sprječavanju ili smanjivanju teških događaja.
S druge strane, psihološke dijagnoze mogu biti problematične, jer mogu dovesti do toga da pojedinac internalizira problem. Ovakva internalizacija može dovesti do toga da pojedinac za sebe pomisli da je dijagnoza unutrašnje prirode i da je medicinska intervencija jedino rješenje problema.
Ako ste se ovdje pronašli, prvo trebate znati da niste sami. Drugo, znajte da niste osuđeni na to da morate biti talac svojih kompulzivnih osjećaja. Treće, znajte da prirodan način kako se pokušavate nositi s nametljivim mislima neće pomoći. Postoji bolji način.
4. Zašto imam nametljive misli?
Vodi li sila nametljivih misli do grijeha, koji se nalazi u našim srcima? Kada sam bio zatvorski čuvar, mnoge od tih misli bile su usmjerene prema tomu da želim zaštiti sebe i svoju ženu u novoj, opasnoj okolini. Te misli nisu grješne.
No neke su misli nastale iz grješnog korijena. Dok sam se nosio sa nerazriješenom gorčinom, zamišljao sam fizičko uzvraćanje protiv zatvorenika, koji me prethodno napao. Nametljiva misao bila je pokazatelj prema tome da mu moje srce nije oprostilo. Slično, možemo imati nametljive seksualne misli o nekome, koje su pokazatelj da imamo grješne želje prema tom nekome. Takve misli često vode do javnog priznavanja.
Kako biti proaktivan
Kako biti proaktivan kada reagiramo na nametljive misli? Pavao potiče crkvu u Korintu na aktivnu borbu protiv laži, koje šire lažni učitelji. Njegov pristup je dvojakog karaktera: raskrinkavanje laži i primicanje prema poslušnosti u Kristu. „…i svaku oholost koja se podiže protiv spoznanja Boga i zarobljujemo svaki um na pokornost Kristu;“ (2. Korinćanima 10, 5) Upotrebljavamo Evanđelje kako bismo raspoznali laži, koje se nalaze u srcu nametljivih misli i nakon toga djelujemo.
Pavao nas na drugome mjestu podsjeća na to da nije dovoljno uništiti lažni način razmišljanja: trebamo oblikovati i zdrave načine. „Uostalom, braćo, što je god istinito, što god časno, što god pravedno, što god čisto, što god ljubazno, što god hvalevrijedno; je li što krepost, je li što pohvala – to nek vam je na srcu.“ (Filipljanima 4, 8)
Mnogi od nas troše jako puno energije pokušavajući srušiti destruktivne, nametljive misli da zbog toga nemamo energije za izgradnju konstruktivnih misli. Vjerujemo da su naši umovi opasna mjesta i da ne smijemo razmišljati ni o čemu. No Bog nam je dao umove i Bog želi da ih koristimo Njemu na slavu. Bog želi preoblikovati naše umove, kako bi oni postali tvornice čudesa koja proslavljaju Boga.
Zamijenite negativno razmišljanje o samima sebi s razmišljanjem o Bogu
Nametljive misli nisu vaš saveznik. Jedan od načina kako one mogu neprimijećeno skliznuti u vaš um jest kroz negativan govor o sebi. ”Što ti misliš tko si ti? Idiote jedan! Opet nećeš uspjeti”!
Možemo čak i pretpostaviti da su ovakve negativne misli naši ”duhovni saveznici”, jer mislimo da nas čuvaju od našeg ponosa. No to je laž. Nadalje, možemo zamijeniti ovakve destruktivne misli mislima koje nas približavaju Bogu i koje govore Božju istinu o nama. Mnogi mudri kršćani potiču korištenje kratkih molitvi ”na dah”. Ovakve molitve posebno mogu biti od pomoći onima koji se bore s nametljivim mislima. Molitva ”na dah” jednostavna je molitva, koju izgovaramo Bogu dok udišemo i izdišemo. Neke od takvih molitvi su sljedeće:
”Gospodin je moj Pastir…. Neću poželjeti…” (Psalam 23, 1)
”Kada se bojim, stavljam svoje pouzdanje u Tebe”. (56, 3)
”Moja pomoć dolazi od Gospodina”. (Psalam 121, 2)
”Gospodine, smiluj se”. (Psalam 123, 3)
”Oče naš, koji jesi na nebesima”. (Matej 6, 9)
”Sveti se ime Tvoje”.
”Dođi kraljevstvo tvoje. Budi volja Tvoja”.
”Ne moja volja, nego Tvoja”. (Luka 22, 42)
”Dođi, Gospodine Isuse”. (Otkrivenje 22, 20)
Isto je tako važno zamijeniti negativan govor i razmišljanje o nama samima istinama, koje Bog misli o nama. Možemo Bogu iskazivati zahvalnost za to kako nas je stvorio da budemo u Kristu. Razmislite o molitvama koje to odražavaju, kao što je: ”Sveti Bože, dobro jutro. Hvala ti što si me učinio svetim”. Ili: ”Dragi Oče, zadivljen sam time što si me posvojio kao svoga sina”.
Duhovni rat
Riječi koje mislimo i izgovaramo o nama samima imaju važnost. Nemojte predati Sotoni kontrolu nad riječima koje izgovarate. Umjesto toga, ponavljajte istine koje je Bog rekao o vama, kao i ono tko ste u Kristu. Ne morate biti pod kontrolom vlastitih impulsa i negativnih misli.
Rat koji se odvija u našim umovima nije samo neurološke prirode, nego i duhovne. Zato nam trebaju duhovna oruđa. Idemo zajedno uništiti laži, koje nametljive misli mogu govoriti. Hajdemo izgraditi misli, koje će izražavati kreativnost Bogu na slavu. Odražavajmo, u zahvalnosti, ono za što nas je Bog stvorio. Vaše nametljive misli ne moraju imati posljednju riječ.
Autor: John Beeson; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Thegospelcoalition.org
