Kada ti Sotona kaže da si ružna

Danas sam plakala jer se nisam osjećala lijepom.

Pokušala sam se uslikati s Benom kako bih postavila sliku na Instagram, ali je sve završilo mojim plakanjem u našoj sobi s mentalnom listom stvari koje bih željela promijeniti na sebi.

Općenito se ne osjećam ovako, ali mi povremeno nalete valovi ovog osjećaja. To je vrlo poznat ples koji plešemo s neprijateljem na kojeg smo toliko naviknuti da mu čak više ne stajemo na prste. Ples u kojem nismo dovoljni. Nismo dovoljno lijepi. Nismo dovoljno vitki. Ne postižemo dovoljno. Nemamo dovoljno. Nismo dovoljno dobri.

Ben mi je prišao straga, potapšao me po leđima govoreći koliko sam lijepa. I onda sam se nečega sjetila; sjetila sam se svih drugih vremena kada se ovaj isti scenarij događao između nas. Kad razmislim koliko se puta ovo dogodilo, stvari se čine perspektivnima.

No onda sam se dosjetila da nam neprijatelj daje osjećaj nedostatnosti. Sjetila sam se da je jadan i da ne moram odobravati njegovu prisutnost u mojoj glavi. Ne moram se predati i dozvoliti mu da upravlja mojom srećom ili načinom na koji vidim i reagiram. Sjetila sam se da ne moram čekati na njega da ode sam i jednostavno prihvatiti da je danas „samo loš dan“, te se nadati boljem sutra. Sjetila sam se da onda kad me sotona učini razočaranom, to je samo zato što mu ja to dopuštam.

Sjetila sam se da će molitva riješiti sve nepotrebne probleme s kojima se ja ne moram suočiti. Sjetila sam se da doslovno imam moć izbaciti ga i dati mu ultimatum „Zbogom, Felicia.“  Sjetila sam se da svjetlo uvijek pobijedi tamu ako se potrudimo stisnuti prekidač. Sjetila sam se da su utjeha i istina uvijek ovdje jer je Krist uvijek ovdje. I važna stvar  je kako me Bog vidi, a On me vidi kao nekoga tko je sposoban postati poput Njega. I ovo je najveća istina i najsnažnija motivacija.

Sljedeći put kad neprijatelj pokuša patetično napasti kako bi nas smalaksalo, sjetite se da ne odobravate njegovo prisustvo. Natjerajte se na izricanje molitve bez obzira koliko frustrirani ili razočarani bili upravo zbog doslovne snage koju ono mora poštovati.

Ti si dragocjena i Bog se brine

Među svim stvarima koje ne moramo ili ne možemo napraviti, jedna stvar koju imamo je ta da ni za što ne možemo mijenjati svijest da je Nebeski Otac naš i da nas voli, sluša i pomaže nam bez obzira na naše padove ili propuste. To je ono najvažnije. To je moćno i to možemo osjećati uvijek kad Ga pitamo da se vidimo onako kako On nas vidi. Pogledajmo sljedeći put malo bolje naš odraz u ogledalu ili slike na mobitelu.

Sjetimo se da imamo Boga i da je On naš! Imamo nešto najmoćnije što je ikad postojalo i čija cijela svrha je da nam pomogne, da nas voli i da nam da najveća dobra ikad stvorena.

Nismo stvoreni da bismo preživljavali; stvoreni smo da bismo bili sretni i uspješni! Nebeski Otac nam nije ništa uskratio. Naš savršeni Stvoritelj nas je savršeno stvorio.

Ti si dragocjena i Bog se brine.

Zato: Voli svakoga. Uključujući sebe.

Jer On se smješka kad pomisli na tebe. Smješka se zato što si TAKO lijepa u Njegovim očima.

Izvor: Zenavrsna.com/Alfoxshead.blogspot.hr

NAJNOVIJE

NE PROPUSTITE!