Nikola Tesla preminuo je sam i zaboravljen na Božić 1943. godine u 22:30. Imao je 87 godina, iza sebe stotinu patenata i pronalazaka, ali i velike dugove. Malo ljudi zna da je imao i posljednju želju.
Pogrebu ovog velikog genija prisustvovalo je preko 2000 ljudi. Bilo je tu državnika, javnih osoba, nobelovaca, ali i stotine običnih, malih ljudi koji su se divili geniju čiji su im pronalasci olakšali život.
“Nikola Tesla je umro. Umro je siromašan, ali je bio jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živjeli. Ono što je stvorio veliko je i, kako vrijeme prolazi, postaje još veće”, rekao je u oproštajnom govoru Fiorello La Guardia, tadašnji gradonačelnik New Yorka.
Komemoraciju je prenosio Radio New York, a svi vodeći listovi su objavili tekstove o “odlasku genija”. Kovčeg je bio prekriven američkom i jugoslavenskom zastavom. Po Teslinoj želji, ispratila ga je glazba.
Njegova želja na samrti bila je da ga sahranjuju uz taktove ove dvije pjesme: Schubertovu kompoziciju “Ave Maria” i “Tamo daleko”. Tijelo znanstvenika je poslije ovoga kremirano.
Teslin odnos prema religiji
Pored toga što je bio jedan od najvećih znanstvenika i pronalazača ikada, Nikola Tesla je istraživao i različite duhovne aspekte života.
Njegov odnos prema religiji bio je intrigantan. Iako je odrastao u pravoslavnoj svećeničkoj obitelji, kao sin pravoslavnog svećenika iz Like i odgajan u duhu pravoslavne vjere, kasnije je izjavljivao da vjeruje u Boga koji ne pripada nijednoj određenoj vjeroispovijesti.
Tesla je izučavao eter, materiju koja, prema njegovim objašnjenjima, postoji kao sredina u kojoj se zbivaju određene prirodne pojave. Njegova vjera nije bila ograničena samo na eksperimentalnu fiziku, bavio se i duhovnošću, a Biblija je pozitivno utjecala na njega.
U skladu sa svojom čvrstom obranom znanstvenih metoda, bio je skeptičan prema religiji i natprirodnim pojavama, a neki ga smatraju ateistom zbog izjava poput: „Mnogi misle da Bog ima svojstva. Nema ih, već samo atribute, a to su naša vlastita djela.”
Priznavao je, međutim, dar mentalne moći koji dolazi od „Božanskog bića”.
Za Teslu, mentalna komponenta bila je povezana sa željom za saznanjem. Njegova osobna filozofija naginjala je jedinstvu i cjelini, nešto slično budističkim principima. Često je govorio o povezanosti svih pojedinaca, uspoređujući ih sa zvijezdama na nebu.
U skladu sa njegovim ekscentričnostima, činilo se da Tesla odbacuje bilo koju određenu religiju, više naginjući općim i panteističkim tumačenjima.
„Iako nisam vjernik u ortodoksnom smislu, cijenim religiju, jer svaki pojedinac treba da ima neki ideal – vjerski, umjetnički, znanstveni ili humanitarni – da bi dao značaj svom životu,” rekao je jednom prilikom.
Teslin pepeo
Tesla je vjerovao da smrt ne postoji i da se ljudska energija pretvara u svjetlost. Zato mnogi smatraju da je Tesla vjerovao u uskrsnuće mrtvih.
Prema kršćanskom učenju, tijelo mora da bude sahranjeno cijelo kako bi došlo do uskrsnuća. Kremacija nije u skladu s tim učenjem. Tesla je kremiran, ali nema dokaza da je to bilo dobrovoljno, pa ovo pitanje ostaje otvoreno.
Budući da Crkva ne tolerira kremaciju, ovo je jedan od razloga zašto, iako je postojala inicijativa, urna sa Teslinim pepelom nije prenijeta u hram Svetog Save na Vračaru.
„Smrt ne postoji, a samim tim saznanjem, nestaje i strah od iste. I zapamtite: nijedan čovjek koji je postojao nije umro. Pretvorili su se u svjetlost i kao takvi postoje i dalje. Tajna je u tome da se te svjetlosne čestice vrate u prvobitno stanje. Vraćanje u neku od prethodnih energija. Krist i još neki znali su tu tajnu. Ja sam tragao za time kako da se očuva ljudska energija. Ona je jedan od vidova svjetlosti. U duši ponekad ravna vrhunskom nebeskom svjetlu. Nisam tragao za tim radi sebe, već radi dobra svih. Vjerujem da će moje otkriće učiniti ljudima život lakšim i podnošljivijim i usmjeriti ih na duhovnost i moralnost”,
Tesla je živio u vrijeme svjetskog nasilja i razaranja, svjedočeći raspadu svoje domovine nakon Prvog svjetskog rata i početkom Drugog svjetskog rata. Politička situacija potaknula je njegovu opsesiju mirom i ljudskim jedinstvom. Vjerovao je da univerzalno prosvjetljenje može dovesti do trajnog mira.
