O predbračnim se spolnim odnosima već i Stari zavjet, premda još nesavršen, izražava negativno. Spominje li se u Novom zavjetu predbračna čistoća?
„Ako tko zavede djevojku koja nije zaručena i s njom legne, neka za nju dadne ženidbenu procjenu i uzme je za ženu. Ako njezin otac odbije da mu je dadne, zavodnik mora odmjeriti srebra u vrijednosti ženidbene procjene za djevojku.” (Izl 22,15)
Hebrejska riječ koja je prevedena sa „zavede” odnosi se na uvjeravanje nekoga laskanjem ili lažnim obećanjima, a mogla bi se prevesti i kao „preveslati nekoga, napraviti nekoga budalom”. To samo po sebi očito nije dobro i ne može se odobriti.
Nadalje, momak koji je tako osramotio djevojku može to ispraviti samo ako ju oženi (čime se naglašava gdje je mjesto spolnim odnosima). Također, valja primijetiti kako zavodnika nitko više ne pita želi li on taj brak. Smatra se da je spolnim odnosom sâm sebi oduzeo daljnje pravo glasa o toj stvari. Nadalje, ako „njezin otac odbije da mu je dadne” (jer tko bi htio takvoga zeta!), zavodnik plaća naknadu štete ili kaznu u visini ženidbene procjene.
U Starom zavjetu spominje se predbračna čistoća, a Isus je još ozbiljnije zahtijeva
Kako god je gore napisano, još su manje predbračni spolni odnosi na liniji Isusovog nauka. I brojni drugi novozavjetni tekstovi osuđuju bludnost, koja bi se općenito mogla opisati kao seksualna aktivnost izvan braka. Tako npr. sv. Pavao (1 Kor 6,16) upozorava vjernike da čak i spolni odnos s bludnicom čini da dvoje postaje jedno tijelo – dakle, vez koji se uspostavlja među osobama ne ovisi o njihovu pravnom stanju ili osjećajima, iako po sebi pripada braku.
Što sv. Pavao misli o takvom vezivanju? Već dva retka dalje piše: „Bježite od bludnosti!” Na drugom mjestu sv. Pavao odgovara kako treba postupati onaj tko ne može živjeti uzdržljivost: „Bolje je ženiti se nego izgarati” (1 Kor 7,9). Nema treće legitimne opcije.
Sveti Justin, crkveni pisac drugog stoljeća, u 29. poglavlju Prve apologije također tvrdi kako kršćanin živi ili u braku, ili u uzdržljivosti. Taj nauk Crkva vjerno prenosi do danas.
Autor: don Damir Stojić
