Nakon dugogodišnjeg rada na dešifriranju drevne babilonske ploče stare 3000 godina, znanstvenici su napokon otkrili njezino značenje koje bi moglo pružiti smjernice do lokacije Noine arke.
Ova glinena ploča, poznata kao Imago Mundi, smatra se najstarijom kartom svijeta i odnedavno je priznata kao ključna u razumijevanju babilonske percepcije svijeta.
Dr. Irving Finkel, kustos Britanskog muzeja i stručnjak za klinopis, objasnio je da karta prikazuje teritorij drevne Mezopotamije, okružen “Gorkom rijekom” – vodeni prsten koji simbolizira granice svijeta poznatog tadašnjim Babiloncima.
Finkel je istaknuo kako ploča s obje strane nosi klinopisne natpise raspoređene u različite sekcije, pružajući vrijedne podatke unatoč oštećenjima.
“Ovo je karta s informacijama o tome kako bi se drevni putnik mogao kretati svijetom”, rekao je.
Ploča sadrži skrivene smjernice za putovanje vodom i označava važna odredišta, među kojima je i “Urartu” – naziv koji je asirski pandan hebrejskom “Ararat”, planini na koju je, prema Bibliji, Noina arka pristala nakon 150-dnevnog potopa.
U natpisima se spominje posebna uputa o putovanju kroz sedam lega (starih mjernih jedinica za udaljenost) prema mjestu gdje je nešto “debelo poput posude parsiktu”.
Finkel objašnjava da se taj izraz odnosi na vrstu posude dovoljno velike za preživljavanje velikog potopa, što dodatno podržava povezanost s pričom o Noinoj arki.
Za Babilonce je priča o potopu bila istinit događaj
Babilonska verzija priče nevjerojatno je slična biblijskoj verziji, u kojoj bog daje čovjeku upute o izgradnji velike barke koja će zaštititi život tijekom poplave. Ovaj “babilonski Noa” potom ispunjava barku životinjama i, nakon potopa, dolazi do Urartua, modernog turskog područja.
Za Babilonce je priča o potopu bila istinit događaj, a ploča Imago Mundi očigledno je imala praktičnu svrhu: bila je karta za putovanje do ostataka te legendarne barke koja je, prema vjerovanjima, “spasila sav život svijeta za buduće generacije”.
Finkel tvrdi da je Babiloncima ovaj artefakt bio vodič do mjesta gdje su vjerovali da bi mogli pronaći ostatke čuvenog broda.
Međutim, ne slažu se svi istraživači. Dr. Andrew Snelling, geolog sa Sveučilišta u Sydneyju, ističe da je planina Ararat geološki premlada da bi mogla biti lokacija Noine arke, jer se navodno formirala nakon što su se povukle vode potopa. No, bez obzira na polemike, drevna babilonska ploča pruža fascinantan uvid u način na koji su stari Babilonci doživljavali svijet i dokumentirali svoje legende o velikom potopu, koje se zadivljujuće podudaraju s biblijskim pričama.
Imago Mundi tako predstavlja više od pukog artefakta – on je svjedočanstvo o drevnim civilizacijama i njihovom razumijevanju svijeta, njihovim vjerovanjima i predaji o velikom činu spašavanja života.
