Zamislite svijet u kojem misli postaju naredbe, a paralizirani čovjek ponovno igra šah i videoigre – samo snagom svog uma.
To nije fikcija, već stvarnost Nolanda Arbaugha, 30-godišnjaka koji je u siječnju 2024. postao prva osoba s Neuralinkovim čipom ugrađenim u mozak.
Osam godina nakon nesreće koja ga je ostavila nepokretnim od ramena nadolje, Noland je dobio priliku vratiti djelić kontrole nad svojim životom.
Neuralink, tvrtka Elona Muska, razvila je sučelje mozak-računalo koje bilježi električne impulse misli i pretvara ih u digitalne akcije – poput pomicanja kursora ili poteza na šahovskoj ploči.
Nolandova priča zvuči nevjerojatno: probudio se nakon operacije i odmah počeo upravljati računalom, misleći na pokrete prstiju. “Ovo ne bi trebalo biti moguće”, rekao je, dok su zaposlenici Neuralinka slavili oko njega.
Danas pobjeđuje prijatelje u igrama, što je za njega nekada bio samo dalek san. No nije sve savršeno – jednom se čip “odspojio”, ostavivši ga privremeno bespomoćnim, što pokazuje da tehnologija još ima granica.
Elon Musk, čovjek koji stoji iza ovog podviga, privukao je pažnju svijeta, ali i zabrinutost. Stručnjaci slave napredak, no upozoravaju na rizike: gubitak privatnosti i nepoznanice dugoročnih učinaka. Noland ostaje optimističan, sanjajući o danu kada će čipom upravljati kolicima ili čak robotom.
S kršćanskog stajališta, ova tehnologija budi ozbiljna pitanja. Ljudski mozak, Božji dar, svetinja je koja odražava naš identitet i slobodu. Ugradnja čipa riskira narušavanje tog svetog prostora, otvarajući vrata gubitku privatnosti i potencijalnoj manipulaciji.
Iako može pomoći, kao u Nolandovom slučaju, postavlja se granica: gdje prestaje liječenje, a počinje mijenjanje Božjeg stvorenja? Kršćanska etika poziva na oprez – tehnologija ne smije zamijeniti ovisnost o Bogu niti ugroziti dušu.
