Na kojem je jeziku Biblija najprije napisana?

Danas je cijela Biblija dostupna na više od sedamsto jezika, dok je Novi zavjet dostupan na 1.500 jezika. Sve te verzije prijevodi su originalne Biblije, koja je napisana prije mnogo stoljeća. Na kojem je jeziku Biblija najprije napisana? Je li to bio latinski, hebrejski ili grčki? Odgovor je kompliciraniji i zanimljiviji nego što bi netko očekivao. Dopustite mi da vam ponudim malo pozadinskog objašnjenja.

Kako i kada je najprije napisana Biblija?

Tko je napisao Bibliju?

Biblija postoji u 66 knjiga, koje su napisali različiti pisci kroz stoljeća. Sam Isus nije napisao ništa. Njegove su riječi i životnu priču zapisali Njegovi sljedbenici. No, te ljudske pisce nadahnuo je Božji Duh, kako bi pisali ono što su pisali. To znači da je Gospodin Bog krajnji, stvarni pisac biblijskih knjiga.

Kada je napisana prva Biblija?

Biblijske knjige skupljene su u dva Zavjeta. Stari zavjet pokriva povijest, od stvaranja, sve do otprilike 400. godine prije Krista, što je razdoblje od tisuću godina. Za neke knjige znamo kako su napisane, jer o tome čitamo u samim knjigama. Knjiga o Amosu nam objašnjava kako slijedi:

„Riječi Amosa, pastira iz Tekoe. Njegova viđenja o Izraelu u doba judejskoga kralja Uzije i Jeroboama, sina Joaša, izraelskoga kralja, dvije godine prije potresa.“ (Amos 1, 1)

Jeremijina knjiga opisuje kako su zapisane riječi proroka, kako ih je uništio kralj i kako su ponovno zapisane tijekom njegovog životnog vijeka. Kada se to dogodilo postaje jasno u uvodu u posljednjoj knjizi: „Riječi Jeremije, sina Hilkijina, svećenika iz Anatota, u zemlji Benjaminovoj. Njemu dođe riječ Jahvina, u dane Jošije, sina Amonova, kralja Judina, trinaeste godine vladanja njegova: zatim u dane Jojakima, sina Jošijina, kralja Judina, do svršetka jedanaeste godine Sidkije, sina Jošijina, kralja Judeje sve do Jeruzalema, u petom mjesecu izgnanstva.“ (Jeremija 1, 1-3)

Za ostale knjige u Starome zavjetu, ne znamo točno kada su napisane ili jesu li napisane tijekom duljeg vremena, kao što je knjiga Psalama. Prvih pet knjiga napisao je Mojsije, koji je živio oko 1.400 godine prije Krista. Posljednje knjige napisane su nedugo nakon što se židovski narod vratio iz progonstva, oko 400. godine prije Krista.

Novi zavjet bilježi život Isusa Krista i razdoblje prve crkve, što znači da pokriva samo vrijeme od stotinu godina. Evanđelja, knjige koje govore o početku Isusova života, napisale su svjedoci, unutar desetljeća nakon što su se dogodili stvarni događaji. Poslanice Novoga zavjeta napisali su apostoli, odnosno Isusovi sljedbenici. Posljednju knjigu Biblije napisao je apostol Ivan, na završetku prvog stoljeća.

Gdje je originalna Biblija?

Prva izdanja poznatih knjiga sakupljači pažljivo čuvaju i prikazuju u muzejima. Gdje je prvo izdanje Biblije? Gdje se čuvaju originalni zapisi biblijskih knjiga? Nažalost, nemamo nikakav original. Biblijske knjige zapisane su na materijalima kao što su papirus, koža i svitak. Ti materijali ne traju jako dugo. Zbog toga su biblijske knjige prepisane ručno te su tako umnožene i sačuvane. To je zahtijevalo puno posla, a povremeno bi se znalo dogoditi da prepisivači rade pogrješke, koje bi trebali ispraviti idući prepisivači. Tako su nastale malene razlike u prijevodima. Ponekad ne možemo biti sigurni koja je verzija originalna, a koja je bila promijenjena tijekom stoljeća. Velika većina ovih varijacija su lingvističke prirode, što znači da ne utječu na značenje teksta.

„Iako su originalne biblijske knjige izgubljene, posjedujemo zapise samo Novog zavjeta, koji su stari gotovo 6.000 godina, koji datiraju od 2. do 16. stoljeća.“

Neki od tih zapisa uključuju cjelokupne biblijske knjige, ostale samo djeliće. Pažljivo proučavanje tih zapisa uvelike je pomoglo učenjacima u određivanju originalnosti načina pisanja biblijskih tekstova. S ovime na umu, krenimo na iduće veliko pitanje ovog članka.

Na kojem jeziku je prvo Biblija zapisana?

Biblija je bila napisana ne na jednom, nego na tri jezika.

Stari zavjet je zapisan na hebrejskom, a nekoliko stihova na aramejskom. Postoje manje jezične razlike u prvim knjigama Staroga zavjeta i posljednjim, jer se svaki jezik razvija tijekom vremena. Također postoje i određene različitosti u korištenju jezika od strane različitih pisaca i doslovnih žanrova.

Novi je zavjet zapisan na potpuno drugačijem jeziku: grčkom. U Isusovo vrijeme, grčki je jezik bio uobičajeni jezik za velik broj ljudi u regijama oko Izraela, najviše zbog osvajanja Aleksandra Velikog. Stoga, grčki jezik bio je jezik kojeg su mnogi mogli razumjeti u ono vrijeme.

Starozavjetni hebrejski

Hebrejski jezik, koji se koristio u Starome zavjetu, vjerojatno je bio u upotrebi oko 1.500-te godine prije Krista, sve do 400-te godine prije Krista. Nakon toga, mnogi su se ljudi prebacili na aramejski. No Židovi su također nastavili koristiti hebrejski, pogotovo kao njihov religijski jezik. Taj biblijski hebrejski se razlikuje od modernog hebrejskog, koji se danas koristi u Izraelu.

Hebrejski je pisan zdesna na lijevo. U originalu, samo su suglasnici hebrejskih riječi bili zapisivani. Kasnije, u mnogim zapisima, dodavani su samoglasnici u obliku malih samoglasnika, koji su bili označavani na, ispod ili iznad slova. Ovo je posebice od pomoći za čitatelje kojima hebrejski nije materinji jezik.

Aramejski

Kao što je spomenuto iznad, Stari zavjet sadrži nekoliko zapisa tekstova na aramejskom. Hebrejski i aramejski pripadaju istoj jezičnoj obitelji i vrlo su slični. Na primjer, koriste istu abecedu. Aramejski je bio službeni jezik asirskog, babilonskog i perzijskog carstva. S obzirom na to da su ta kraljevstva vladala velikim regijama, koje su uključivale Izrael i budući da su većinu stanovništva odvodile u progonstvo, aramejski je postao uobičajeni jezik za mnoge Židove. Isus je također govorio aramejski, što se vidi u primjerima Markovog evanđelja 5, 41; 7, 34; 14, 36; 15, 34. Kada se citira Isusa u Novome zavjetu, ti su citati obično prijevodi sa aramejskog na grčki, iako je Isus vjerojatno govorio grčki s ljudima izvan Izraela.

Koinè grčki

Kada je Aleksandar Veliki osvojio ogroman teritorij, uveo je grčki kao službeni jezik. Stoga, kada su biblijski pisci zapisivali događaje o Isusu Kristu tri stoljeća kasnije, koristili su grčki umjesto hebrejskog ili aramejskog. Dodatak koinè znači da je to bio uobičajeni, na određeni način pojednostavljeni grčki jezik, kojeg su koristili stanovnici, a ne doslovan ili ”klasični” grčki jezik.

Kada je Biblija prevedena na druge jezike? Zašto su je ljudi prevodili?

Aramejski

Spomenula sam iznad da su neki stariji dijelovi Staroga zavjeta bili napisani na aramejskom, jer je to postao službeni jezik za Izraelce koji su živjeli u progonstvu. U to vrijeme, također su prevodili starije biblijske knjige na aramejski, jer ljudi više nisu razumijevali starozavjetni hebrejski. Te prijevode, koji se nazivaju ”targumim”, uglavnom su koristili profesionalni prevoditelji. Na početku nije bilo prihvatljivo koristiti ga u pismu. No kasnije, mnogi su Židovi prihvatili pisane verzije kao službene prijevode.

Grčki

Do otprilike 280. godine prvih pet biblijskih knjiga prevedene su na grčki, jer neki Židovi, pogotovo oni koji su živjeli izvan izraelskog teritorija, nisu više znali hebrejski jezik. Nekoliko godina kasnije, prevedene su i ostale starozavjetne knjige. Rani grčki prijevod naziva se Septuaginta, što znači sedamdeset ili LXX, što je rimski broj sedamdeset. Naziv je vjerojatno zasnovan, iako to vjerojatno nije u cijelosti povijesno točno, na priči o tome da je sedamdeset ljudi uključeno u prijevod. Kada pisci Novoga zavjeta citiraju Stari zavjet, često citiraju grčku verziju.

Latinski

Kako je Rimsko carstvo postajalo sve utjecajnije i kako je latinski jezik postajao sve rašireniji, tako su dijelovi Biblije postajali prevođeni i na latinski. Ti se prijevodi nazivaju ”Vetus Latina”. U 5. stoljeću, cijelu je Bibliju na latinski preveo Hieronim. Taj se prijevod naziva ”Versio Vulgata”, što znači ”prijevod za obične ljude”. Stoljećima se taj prijevod Biblije koristio u zapadnim crkvama. U Srednjem vijeku, crkva je čak zabranjivala druge prijevode. No budući da latinski jezik više nije razumjela većina ljudi, nastajale su nove inicijative, kako bi se Biblija prevodila na materinske jezike drugih naroda.

Prvi prijevodi na druge jezike

Usprkos crkvenim odbacivanjima biblijskih prijevoda, postoje neki vrlo stari prijevodi određenih knjiga ili manjih dijelova Biblije na staroengleski, germanski ili slavenski jezik. Ti su prijevodi nastali otprilike 800-te godine. 1199. godine papa Innnocent III zabranio je neodobrene prijevode Biblije, kako način borbe protiv hereze. Iako su neki žargonski prijevodi kasnije prihvaćeni, općenito su bili zabranjivani.

Reformatorski pokret

U 16. stoljeću reformacijski pokret potaknuo je prijevod cijele Biblije na mnoge europske narodne jezike, budući da je ovaj pokret smatrao vrlo važnim da “obični ljudi” mogu sami čitati Bibliju, a da ne ovise o bilo kakvim crkvenim autoritetima. To je nastojanje uvelike koristilo činjenicom da je u tom razdoblju izumljen tiskarski stroj, koji je omogućio proizvodnju mnogih primjeraka Biblije po pristupačnim cijenama. Do tada su si knjige mogli priuštiti samo svećenstvo i vrlo imućni.

Njemački prijevod Biblije Martina Luthera prvi je put tiskan 1522. Unutar desetljeća, Lutherov primjer slijedio je na drugim europskim jezicima kao što su poljski, španjolski, češki, nizozemski i engleski. Rimokatolička crkva se snažno protivila tim nastojanjima prijevoda, jer je čitanje i objašnjenje Biblije smatrala zadaćom teologa, a ne laika, i budući da su bili sumnjičavi da su i prevoditelji mijenjali Bibliju kako bi odgovarali svom teološkom stajalištu. Stoga su se mnogi prevoditelji koristili pseudonimima i radili u tajnosti. Ali nisu uvijek uspjeli izbjeći crkvene sankcije. William Tyndale, na primjer, pogubljen je prije nego što je uopće mogao završiti svoj prevoditeljski posao.

Moderni prijevodi

Kada su europski misionari putovali svijetom kako bi širili evanđelje, mnogi su smatrali prevođenje Biblije na druge jezike prioritetom, jer su vjerovali da je Božja Riječ tako vrijedna i snažna da bi joj svaka osoba trebala imati pristup na jeziku kojeg razumije. Ovaj cilj još uvijek nije postignut, no u posljednjim godinama tehnološka postignuća omogućila su misionarima i crkvama širom svijeta da drastično poboljšaju svoje djelovanje.

Danas se organizacije poput Wycliffe biblijskih prevoditelja i Međunarodnog biblijskog društva ujedinjuju u manje inicijative ”kako bi osigurale moderne, precizne prijevode i formate Biblije, kako bi sve ljude širom svijeta mogao preobraziti Isus Krist”.

Kada je prva Biblija tiskana?

Tiskarski stroj osmislio je oko 1440. godine Johannes Gutenberg, njemački zlatar. Njegov izum, zajedno s razvojem stroja za papir, daleko je poboljšao brzinu, kvalitetu tiskanja i cjenovnu pristupačnost knjiga. Najranija knjiga koju je Gutenberg tiskao bila je Biblija, na latinskom. 1516. godine, Desderij Erazum tiskao je prvu verziju grčkog Novog zavjeta. Tiskarski stroj također je omogućio brzo širenje prvih žargonskih prijevoda Biblije. Ukratko, Biblije su bile tiskane od nastanka tiskarskog stroja.

Drugi formati

Iako je Biblija knjiga, ona nije samo dostupna kao ispisani tekst. Danas postoje bezbrojne verzije Biblije na internetu, koje omogućuju lako pretraživanje. Na mnogim jezicima, Biblija je također dostupna u zvučnim zapisima. Ti novi formati omogućuju da sve više ljudi dobije pristup Božjoj Riječi.

Bih li trebao/la čitati Bibliju na njezinom originalnom jeziku?

Danas mnogi ljudi diljem svijeta profitiraju od prijevoda Biblije na jezicima koje mogu jasno razumjeti. To je prekrasan način za pristup Božjoj Riječi! Još uvijek je vrijedno učiti hebrejski i grčki ako želite dublje zaroniti i proučavati Bibliju na njezinim izvornim jezicima, ali dobar prijevod je jednako “Božja riječ” kao i originalni hebrejski svici ili grčki rukopisi. Ne morate učiti hebrejski i grčki da biste upoznali Boga ili da biste bili spašeni. Činjenica da je Isus citirao Septuagintu, grčki prijevod Starog zavjeta i da su novozavjetne biblijske knjige napisane na grčkom umjesto na hebrejskom, jasno pokazuje da Bog ne daje prednost jednom ljudskom jeziku nad drugim. On ne zahtijeva od ljudi da nauče novi ili “sveti” jezik kako bi čitali Bibliju, već je dao zapisati svoju Riječ na jezicima koji su bili najpoznatiji izvornoj publici. Zapravo, to i nije iznenađujuće kada shvatimo da je Bog poduzeo golem korak kako bi uopće izrazio svoje vječne, univerzalne istine ljudskim jezikom. U usporedbi s tim, prevođenje Biblije s jednog ljudskog jezika na drugi samo je manji korak.

Bog se otkrio nama ljudima kroz Bibliju. Nadahnuo je ljude da pišu biblijske knjige na hebrejskom, aramejskom i grčkom, ali sada je Biblija prevedena na mnoge jezike. Nije važno na kojem jeziku čitate Bibliju, ali je od vitalnog značaja slušati Božju Riječ, jer nam ona otkriva kako možemo imati osobni odnos s Gospodinom Bogom. Imate li takav odnos s Njim?

Autorica: Gretje Commelin; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Biblword.net

PROČITAJTE JOŠ:

NAJNOVIJE

NE PROPUSTITE!