Prvi adventski vijenac nastao je još u 19. stoljeću. Kako je nastao, od čega se sastoji i što simbolizira, možete doznati u nastavku članka.
Mnogi kršćani koji nisu upoznati s liturgijskom godinom, često su zbunjeni i ne znaju značenje adventa. S adventom započinje nova liturgijska godina Crkve. Advent, koji se još naziva i došašće, obuhvaća četiri nedjelje i radne dane koji vode do proslave Božića.
Došašće je vrijeme pripreme naših srca i umova za godišnjicu Isusova rođenja. Advent je započeo već u 4. stoljeću kao vrijeme posta i molitve za nove kršćane. Do 6. stoljeća kršćani su advent vezali isključivo za dolazak Isusa Krista. No, “dolazak” koji su imali na umu nije bio Njegov prvi dolazak u jaslama u Betlehemu, već drugi dolazak na oblacima kao Suca svijeta. Tek u srednjem vijeku, advent je postao izričito vezan za Isusov prvi dolazak na svijet.
Kako je nastao adventski vijenac?
Adventski vijenac prvi se put pojavio u Njemačkoj 1838. u domu za siromašnu djecu Das Rauhe Haus (Trošna kuća) u Hamburgu. Mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. – 1881.) okupio je siročad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom. Svake je godine za vrijeme došašća sa svojim štićenicima organizirao molitvu i druženje. U svome dnevniku zabilježio je da se za adventa 1838., želeći pronaći način da svojim štićenicima advent učini što ljepšim, dosjetio da od prvog dana prosinca svaki dan za vrijeme molitve upale jednu svijeću.
Unutar prstena stavio je dvadeset malih crvenih svijeća i četiri velike bijele svijeće. Crvene svijeće palile su se radnim danom, a svaka bijela svijeće nedjeljom.
Na kraju je adventski vijenac stvoren od zimzelenog granja, simbolizirajući vječni život usred zime i smrti. Krug nas podsjeća na Božju neprekidnu ljubav i vječni život koji On omogućava. Adventske svijeće često su ugniježđene u zimzeleni vijenac. Ponekad se dodaju dodatni ukrasi, poput božikovine i bobičastog voća. Njihova crvena boja ukazuje na Isusovu žrtvu i smrt.
Adventske svijeće blistaju usred tame, simbolizirajući i podsjećajući nas da je Isus došao kao Svjetlo u naš mračni svijet.
“… u njoj bijaše život i život bijaše ljudima svjetlo; i svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze.” (Ivan 1, 4-5)
Što simboliziraju svijeće na adventskom vijencu?
Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje, upućuju na Isusovu žrtvu i pobjedu. Prema dugoj tradiciji, na vijenac su se stavljale tri ljubičaste svijeće, znak pokore i pripreme za Isusov dolazak, i jedna roza koja se palila kao izraz radosti zbog Isusova rođenja.
Prva svijeća simbolizira nadu. Ponekad se naziva i “Prorokova svijeća” u spomen na proroke, posebno Izaiju, koji je navijestio Kristovo rođenje. Predstavlja iščekivanje Mesije koji dolazi.
Druga svijeća predstavlja vjeru. Nazvana je “Betlehemska svijeća”, kao podsjetnik na putovanje Marije i Josipa u Betlehem.
Treća svijeća simbolizira radost. Nazvana je “Pastirska svijeća”. Treća nedjelja adventa je nedjelja Gaudete ili “nedjelja Radujte se”, prema riječima iz Pavlove Poslanice Filipljanima: “Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Gospodin je blizu!” (Filipljanima 4, 4-5). Podsjeća nas na radost koju je svijet doživio Isusovim rođenjem.
Četvrtog tjedna adventa palimo posljednju svijeću kako bismo obilježili posljednji tjedan molitve i pokore dok čekamo rođenje našega Spasitelja. Ova posljednja svijeća, “Svijeća anđela”, simbolizira mir. Podsjeća nas na poruku anđela: “Mir na zemlji svim ljudima.”
