„Plod je pak Duha: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost. Protiv tih nema zakona.“ (Galaćanima 5, 22-23)
Grčka riječ koja se prevodi kao ”plod” odnosi se na prirodan proizvod žive stvari. Pavao je upotrijebio ovu riječ kako bi nam pomogao u razumijevanju proizvoda Duha Svetoga, koji živi u svakom vjerniku.
Plod Duha stvara Duh Sveti, ne kršćanin. Grčka riječ označava jedninu, čime pokazuje da je ”plod” ujedinjena cjelovitost, a ne neovisna osobina. Kako rastemo, sve Isusove osobine prikazat će se kroz naše živote.
No, kao što fizičkom plodu treba vrijeme za rast, tako i plod Duha ne može biti zreo u našim životima preko noći. Kao što se vrijedni vrtlar mora boriti protiv korova kako bi uživao u plodovima, tako i mi neprestano iz naših života trebamo čistiti ”korov” naše stare grešne prirode, koji guše djelovanje Duha.
Duh Sveti daje nam snagu potrebnu za odbacivanje tih starih, grešnih želja. Možemo reći ”ne” grijehu i prihvatiti ”izlaz” kojeg Bog daje tako što ćemo slijediti vodstvo Duha Svetoga. (1. Korinćanima 10, 13)
Kako Duhu dajemo sve više kontrole u našim životima, tako On počinje kroz nas činiti stvari koje samo On može učiniti; oblikuje nas i odgaja kako bismo bili poput Isusa. (2. Korinćanima 3, 17-18)
S obzirom na to da je Božji cilj da sva Njegova djeca postanu poput Isusa, (Rimljanima 8, 29) Duh Sveti neprestano djeluje kako bi nas očistio od ”djela grješne prirode,” kako bismo prikazivali umjesto toga plodove Duha. (Galaćanima 5, 19) Stoga, prisutnost ”plodova Duha” dokaz je da naša osobnost postaje nalik Kristovoj.
Apostol Pavao u Poslanici Galaćanima koristi devet osobina kako bi opisao plod Duha Svetoga
Ljubav
Istinita, biblijska ljubav je izbor, ne osjećaj. Ona s namjerom izražava sebe na načine koji prikazuju ljubav i uvijek teži dobrobiti drugih. Biblijska ljubav ovisi o osobinama onoga koji voli, ne o osjećaju. Na primjer, zreli vjernik koji prikazuje ljubav neće postupati na temelju svoje slobodne volje, ako bi to na bilo koji način dovelo do nanošenja štete drugom kršćaninu.
Umjesto riskiranja uzrokovanja posrnuća kod nezrelog kršćanina, zreli vjernik neće prikazati svoju slobodnu volju iz ljubavi prema tom kršćaninu. (Rimljanima 14, 1-15) Ljubav odabire staviti na stranu ukuse i želje osobe. Ljubav želje drugoga stavlja na prvo mjesto. (Filipljanima 2, 1-3)
Radost
Ponekad kršćani pokušavaju umanjivati važnost radosti. No, grčka riječ, koja se u Galaćanima 5 prevodi kao ”radost” znači ”dragost i užitak;” u osnovi isto ono na što svijet misli kada govori o radosti. To je osjećaj dragosti koji je zasnovan na našim okolnostima. Nažalost, svjetovna radost ne može trajati, jer se zasniva na prolaznim, tjelesnim okolnostima.
No Gospodnja radost je utemeljena u našim duhovnim, vječnim okolnostima. Dok nas Isus uči i dok svakodnevno održavamo odnos s Njime, iskusit ćemo puninu radosti koju je obećao. (Ivan 15, 4-11)
Mir
Svijet ne nudi jako puno mira. Svijet ni ne može dati mir, jer svijet ne poznaje Onoga koji jest mir. No za one koji u sebi imaju Duha mira, Kristov mir je moguć, bez obzira na okolnosti. (Ivan 14, 27) Možemo se oduprijeti kaosu svijeta i prihvatiti Božji mir. Poslanica Filipljanima govori nam kako. (Filipljanima 4, 4-9)
Najprije, trebamo izabrati radovati se u Gospodinu i onome tko On jest. Drugo, sve naše brige, strahove i tjeskobe predajmo Bogu u molitvi. Treće, ispunimo naše umove Božjom istinom. Četvrto, usredotočimo naše misli na stvari povezane s Bogom.
Velikodušnosti ili strpljivost
Danas ne vidimo puno strpljenja u svijetu, ali ni u crkvama. Možda je razlog za to naša ubrzana, ”ja želim to sada” kultura. No kršćani imaju sve što im je potrebno kako bi bili strpljivi jer imaju Duha Svetoga koji živi u njima i koji čezne za prikazivanjem svojih osobnosti.
Strpljivi ljudi podnose okolnosti i druge ljude, čak i kada su pod velikim kušnjama. Strpljivi ljudi prikazuju izdržljivost, ustrajnost i ne odustaju. Novi zavjet posebno povezuje strpljenje sa širenjem evanđelja. Bog je strpljiv dok čeka izgubljene da Mu dođu. (2. Petrova 3, 9) Bog poziva svoj narod na strpljivost dok nudi svoje spasenje u Kristu drugima. (2. Timoteju 4, 20)
Uslužnost i dobrota
Osobine ljubaznosti i dobrote blisko su povezane. Zajedno one predstavljaju prizor osobe koja ne samo da posjeduje moralnu dobrotu i integritet, nego i osobe koja na darežljiv način to prikazuje kroz svoje ponašanje prema drugima.
Takva ”dobrota na djelu” odražava ljubaznost i dobrotu koju Bog pokazuje nama. Bog je pokazao svoju ljubaznost i dobrotu time što nam je ponudio spasenje (Titu 3, 4) i nastavljat će ”prikazivati neizmjerna bogatstva svojeg milosrđa u ljubaznosti prema nama” za svu vječnost. (Efežanima 2, 7)
Vjernost
Biti vjeran znači biti pouzdan ili osoba od povjerenja. Za kršćanina, ta se vjernost odnosi na vjernost Spasitelja, koji nas je otkupio. Kršćanska vjernost je stoga, neprestana poslušnost prema istome Duhu koji nam daje sposobnost da možemo biti vjerni.
Takvo ponašanje u izravnoj je suprotnosti s našom bivšom ”vjernosti” našim vlastitim grješnim željama i načinima. Biblija također opisuje vjernost kao spremnost podnošenja progona pod cijenu smrti zbog Krista. „Tako da se mi sami po crkvama Božjim vama ponosimo zbog vaše postojanosti i vjere u svim progonstvima i nevoljama koje podnosite.“ (1. Solunjanima 1, 4)
Blagost ili nježnost
Blisko povezano s poniznošću, nježnost je milosrđe duše. To nije slabost, nego snaga pod kontrolom. Na primjer, u svojoj drugoj poslanici Timoteju, Pavao je pisao da će ”Gospodinov sluga ispraviti svog protivnika u ljubav ili nježnosti.” (2. Timoteju 2, 25) U svojoj poslanici crkvi u Galaciji, Pavao je pisao da bi one, koji su uhvaćeni u grijehu, trebamo ”obnoviti u duhu nježnosti.” (Galaćanima 6, 1) Nježnost, suprotna od samo-asertivnosti i sebičnih interesa, ključni je sastojak za ujedinjenje i mir unutar Kristovog Tijela. (Efežanima 4, 2)
Uzdržljivost ili samokontrola
Posljednja osobina u Pavlovom opisu plodova Duha usmjerava nas natrag na Pavlov popis ”djela tijela,” opisan u Galaćanima 5, 19-21. Oni koji u sebi imaju Duha Svetoga imaju i snagu za kontrolu nad grješnim željama, za reći ”ne” tijelu. Samokontrola nam daje moć da kažemo ”da” Duhu i njeguje prekrasnu, obilnu žetvu duhovnih plodova.
Autorica: Kathy Howard; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Crosswalk.com
