Tri jednostavne, a duboke riječi: Bože, pomozi mi! To nije komplicirana molitva. To je jednostavna molitva za teška vremena.
U ovoj molitvi nema otmjenog, “duhovnog” jezika. Ovo ni na koji način nije impresivna molitva. To je molitva očaja. U slabosti. Iz potrebe. To je vrsta molitve koju molite kada vam se čini da je sve mračno i ne vidite izlaz.
“Bože, pomozi mi!”, molitva je koju šapćete dok hodate dolinom smrti. To je molitva za uplašene. Za slabe. Za umorne.
I imam neke jako dobre vijesti … To je molitva na koju Bog voli odgovoriti.
BOŽE, POMOZI MI: Molitva za teška vremena
Onog trenutka kada kažemo “Bože”, sve se mijenja. Razmislite na trenutak. Molimo Boga svemira, Onoga koji je stvorio sve stvari, Onoga koji drži planete u orbiti, da djeluje u naše ime.
Reći: “Bože, pomozi mi!” molitva je pouzdanja, jer znamo da je Bog obećao učiniti velike stvari u naše ime.
Mnogo može žarka molitva pravednikova. (Jakov 5, 16)
Kada se molimo živom Bogu, On u naše ime pomiče planine. Čini čuda. Mijenja okolnosti. Donosi stvari za koje nikada nismo mislili da su moguće.
Ne postoji preveliki izazov za Boga, niti okolnost iz koje ne može donijeti dobro. Kao što stoji u Rimljanima 8, 28: “Znamo pak da Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube, s onima koji su odlukom njegovom pozvani.”
Priznanje ovisnosti o Bogu
Kada kažemo: “Bože, pomozi mi!”, priznajemo da smo, prije svega, ovisni o Bogu. Kažemo: “Nemam snage da se sam za sebe izborim s tim okolnostima … ali Bog to ima. Moj je Bog dovoljno jak da me održi, iako se možda čini kao da se sve raspada.”
U biti se slažemo se s onim što je psalmist rekao u Psalmu 121:
“K brdima oči svoje uzdižem: odakle će mi doći pomoć? Pomoć je moja od Jahve koji stvori nebo i zemlju.” (Psalam 121, 1-2)
Naša pomoć dolazi iz jednog i samo jednog izvora: živog Boga koji je stvorio nebo i zemlju. Bog je naše utočište. Naša tvrđava. Ne treba nam nikakva druga pomoć. Ne tražimo drugog spasitelja. Mi gledamo Boga i samo Boga da nas spasi u vrijeme potrebe.
Dati slavu Bogu
Jedan od razloga zašto Bog voli odgovarati na molitvu: “Bože, pomozi mi!” jest taj što mu daje svu slavu. Mi ne dobivamo nikakvu slavu. Slabi smo i umorni i zazivamo Božju pomoć. Kada Bog odgovori na velike, sjajne načine, On dobiva svu slavu i hvalu.
“Ne bismo doista htjeli, braćo, da ne znate za nevolju koja nas je snašla u Aziji. Bijasmo prekomjerno, preko snage, opterećeni te smo već strepili i za život. Ali u sebi prihvatismo i smrtnu osudu da se ne bismo uzdali u same sebe, nego u Boga koji uskrisuje mrtve.” (2. Korinćanima 1, 8-9)
Pavao je smatrao da mu je smrt blizu. Kao da nije imao izlaza. Očajavao je nad samim životom. Bio je prisiljen oslanjati se samo na Boga za spas. I Bog mu je zaista priskočio u pomoć. U sljedećem stihu Pavao kaže: “On nas je od takve smrti izbavio i izbavit će nas; u njega se uzdamo, on će nas i dalje izbavljati.”
Bog je primio svu slavu što je pomogao Pavlu. Sva čast i pohvale i štovanja pripali su Njemu, a ne Pavlu i njegovim suputnicima.
Molitva za teška vremena
Bože, molim Te, pomozi mi. Ne mogu sve shvatiti. Ne mogu se osloniti na vlastitu snagu ili pamet. Priznajem da sam slab i nemam snage to sam proći. Trebam Te, Spasitelju moj! Svu nadu polažem u Tebe.
Vjerujem da ćeš me izbaviti. Ti si vjeran Bog, čak i kad sam ja nevjeran. Ti si Bog koji zapovijeda svojim anđelima da me čuvaju. Ne postoji prevelika okolnost za Tebe. Nijedan problem nije prevelik da ga Ti ne bi mogao riješiti. Uvjeren sam 100% da sve radiš za moje dobro i Tvoju slavu.
Hvala Ti, Bože, što ne moram imati sve odgovore. Ti imaš sve odgovore i vodit ćeš me kroz život. Ti si dobar Pastir koji će me odvesti do mirnih voda i zelenih pašnjaka.
Zahvaljujem što si mi do sada iskazao milost i što ćeš to činiti i dalje. Bože, pomozi mi! Vjerujem da hoćeš. U Isusovo ime molim, amen.