Zašto je vitamin D važan za zdravlje? Koliko pomaže našem organizmu? Može li se dobiti kroz hranu ili je potrebno koristiti dodatke prehrani?
Vitamin D ponekad se naziva i “sunčanim vitaminom”, jer se stvara u vašoj koži kao odgovor na sunčevu svjetlost. Vaše tijelo proizvodi vitamin D prirodno kada je izravno izloženo sunčevoj svjetlosti. Također ga možete dobiti putem određene hrane i dodataka prehrani.
Vitamin D ima nekoliko važnih funkcija. Možda su najvažnije regulacija apsorpcije kalcija i fosfora i održavanje normalne funkcije imunološkog sustava. Dobivanje dovoljne količine vitamina D važno je za normalan rast i razvoj kostiju i zuba, kao i poboljšanu otpornost na određene bolesti.
Zašto je vitamin D važan?
Postoje noviji i sve veći dokazi koji povezuju niske razine vitamina D s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 1, bolova u mišićima i kostima i raznih karcinoma.
Ako želite smanjiti krvni tlak, možda je vitamin D upravo ono što je liječnik naredio. Ako pokušavate smanjiti rizik od dijabetesa ili smanjiti šanse za srčani udar, reumatoidni artritis ili multiplu sklerozu, tada bi vitamin D trebao biti na prvom mjestu u vašem režimu dnevnih dodataka.
Vitamin D ublažava depresiju
Istraživanje je pokazalo da bi vitamin D mogao igrati važnu ulogu u regulaciji raspoloženja i sprječavanju depresije. U jednoj studiji znanstvenici su otkrili da su ljudi s depresijom koji su dobivali dodatke vitamina D primijetili poboljšanje svojih simptoma.
Iako unos dovoljno vitamina D nije jamstvo da ćete izbjeći depresiju, on može značajno smanjiti rizik od simptoma depresije. Niske koncentracije vitamina D u tijelu povezane su s depresijom, a što je niža razina vitamina D to je veći rizik, prema pregledu objavljenom u British Journal of Psychiatry.
Da biste izbjegli nedostatak vitamina D i smanjili rizik od razvoja depresije, nastojte postići preporučeni unos vitamina D u prehrani: 15 mikrograma dnevno za tinejdžere i odrasle i 20 mikrograma vitamina D dnevno za osobe starije od 70 godina.
Vitamin D je važan za gubitak kilograma
U jednom istraživanju, ljudi koji su svakodnevno uzimali dodatak kalcija i vitamina D mogli su izgubiti više kilograma od ispitanika koji su uzimali placebo dodatak. Znanstvenici su rekli da dodatni kalcij i vitamin D imaju učinak na suzbijanje apetita.
U drugoj studiji, ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom koji su svakodnevno uzimali dodatak vitamina D poboljšali su biljege rizika od srčanih bolesti.
Vitamin D može pomoći u prevenciji prehlade i gripe
Kontroverzno je pitanje pomaže li vitamin D u zaštiti imuniteta? Jedna stručna analiza sugerira da ovaj vitamin može pomoći u smanjenju rizika od respiratornih infekcija, uključujući prehladu i gripu – posebno među ljudima koji ne uzimaju dovoljno vitamina prehranom ili izlaganjem sunčevoj svjetlosti.
Istraživači su objedinili podatke iz 25 studija koje su uključivale više od 10 000 sudionika. Studije su proučavale smanjuju li dodaci vitamina D broj infekcija. Prof. dr. Adrian Martineau sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu, koji je vodio istraživački tim, rekao je da se čini da dodaci vitamina D smanjuju rizik od infekcije za oko 10 posto.
Može li vitamin D pomoći u borbi protiv korone?
Koje su namirnice bogate vitaminom D?
Malo hrane prirodno sadrži vitamin D. Zbog toga su neke namirnice obogaćene. To znači da je dodan vitamin D. Hrana koja sadrži vitamin D uključuje: srdele, žumanjak, škampi, mlijeko (obogaćeno), žitarice (obogaćene), jogurt, sok od naranče (obogaćen).
Može biti teško dobiti dovoljno vitamina D svaki dan samo izlaganjem suncu i kroz hranu, pa uzimanje dodataka vitamina D može pomoći.
Što uzrokuje nedostatak vitamina D?
Ako vaše tijelo ne dobije dovoljno vitamina D, postoji rizik od razvoja abnormalnosti kostiju, poput mekih kostiju (osteomalacija) ili krhkih kostiju (osteoporoza).
Najpoznatiji simptom nedostatka vitamina D je rahitis, bolest kostiju česta kod djece u zemljama u razvoju. Rahitis je uglavnom eliminiran iz zapadnih zemalja zbog obogaćivanja neke hrane vitaminom D.
Nedostatak D vitamina je povezan također i s povećanim rizikom od padova i prijeloma kod starijih odraslih osoba.
