Opasan madež je veći od 6 mm, nepravilnih je rubova i ima nekoliko boja unutar sebe.
Madeži su male mrlje koje imamo na našem tijelu i koje bi s vremenom mogle postati povod za uzbunu.
Normalan madež je obično jednoliko obojena smeđa, preplanula ili crna mrlja na koži. Može biti ravan ili podignut. Može biti okrugao ili ovalan. Madeži su obično manji od 6 milimetara (oko ¼ inča), poput širine gumice za olovku. Neki su prisutni od rođenja, ali većina se pojavljuje u djetinjstvu ili mladoj odrasloj dobi. Nove madeže koji se pojavljuju kasnije u životu trebao bi provjeriti liječnik.
Jednom kada se madež razvio, obično će ostati iste veličine, oblika i boje dugi niz godina. Neki madeži mogu s vremenom izblijediti.
Srećom, 90% madeža su benigni. No, preostalih 10% može postati vrlo agresivan zloćudni tumor. Ova vrsta raka poznata je kao melanom i može se proširiti na druge organe (metastaze) što postaje uzrok smrti pacijenta.
Kako prepoznati je li madež opasan?
Postoji “zlatno pravilo” koje svjetski dermatolozi koriste kako bi identificirali madeže koji imaju potencijal raka.
Pravilo ABCDE još se koristi za uobičajene znakove melanoma. Budite na oprezu i obavijestite svog liječnika o mjestima koja imaju nešto od sljedećeg:
A (engl. Asymmetry) je za asimetriju: jedna polovica madeža ne odgovara drugoj.
B (engl. Border) je za rubove: rubovi su nepravilni, poderani, nazubljeni ili zamagljeni.
C (engl. Color) je za boju: boja nije ista i može uključivati različite nijanse smeđe ili crne boje, ponekad s mrljama ružičaste, crvene, bijele ili plave.
D (engl. Diameter) je za promjer: mjesto je veće od 6 milimetara (oko ¼ inča), iako melanomi ponekad mogu biti manji od ovoga.
E (engl. Evolving) je za evoluiranje: madež se mijenja u veličini, obliku ili boji.
Ostali znakovi upozorenja su:
- upala koja se ne liječi,
- širenje pigmenta s rubova na okolnu kožu,
- crvenilo ili novo oticanje izvan rubova madeža,
- promjena osjeta, kao što su svrbež ili bol,
- promjena na površini madeža – krvarenje ili pojava kvrga ili izbočina.
U tim slučajevima, da bi se postavila precizna dijagnoza, potrebno je obaviti druga ispitivanja uz upotrebu dermatoskopa, aparata s polariziranom svjetlošću koji liječniku omogućuje da detaljno vidi unutarnje strukture madeža i utvrdi potencijal malignosti.
Također, postoje i drugi učestaliji kožni tumori, kao što su karcinom bazalnih stanica ili epidermalni karcinom, koji nastaju dugotrajnim izlaganjem suncu.
Kako možemo spriječiti rak kože?
Valja se pridržavati savjeta za sprječavanje raka kože:
- izbjegavajte dugotrajno izlaganje suncu, kao i opekline od sunca,
- uvijek koristite SPF (faktor zaštite od sunca) 30 ili više,
- pokrijte kožu što je više moguće kada je izložena suncu,
- pokušajte ne biti izloženi između 10 i 15 sati, kada su UVB zrake (odgovorne za opekline od sunca i rak kože) intenzivnije.
