Biblijski događaji nisu evidentirani po datumima onako kako se danas bilježe. Biblija je napisana prije puno stoljeća, što znači da su se događaji koji su ondje zabilježeni, također dogodili prije puno godina. No kada točno? To nije uvijek lagano za odrediti.
Sustav datuma
Biblijski događaji nisu zabilježeni po datumima onako kako se danas naširoko bilježe datumi: pr. Kr. (prije Krista) i AD (ili ”anno Domini”, kako se računaju godine nakon Kristovog rođenja, što se također naziva i nova era).
Budući da se nije točno znalo kada će se Isus roditi, bilo je naravno nemoguće izbrojiti i napisati nešto poput ”ovo i ovo se dogodilo 450. godine prije Krista”. S obzirom na to da se većina događaja dogodila prije Isusovog rođenja, trebamo te događaje pretvoriti u datume, ako ih želimo koristiti u općeprihvaćenom sustavu datuma.
Relativni sustav datuma
Većina događaja samo su zabilježeni u odnosu na neki drugi događaj. Na primjer. „U dan onaj, šestote godine Noina života, mjeseca drugog, dana u mjesecu sedamnaestog – navale svi izvori bezdana, rastvore se ustave nebeske. (Postanak 7, 11) Riječ Jahvina, upućena Miheju Morešećaninu u vrijeme Jotama, Ahaza i Ezekije, kraljeva judejskih. Njegova viđenja o Samariji i o Jeruzalemu“. (Mihej 1, 1)
Možemo na primjer, pretpostaviti datum poplave dodajući godine u kojima su ljudi dobili svoje prvo dijete: „Kad je Adamu bilo sto i trideset godina, rodi mu se sin njemu sličan, na njegovu sliku; nadjenu mu ime Šet. Po rođenju Enoševu Šet je živio osam stotina i sedam godina te mu se rodilo još sinova i kćeri“. (Postanak 5) No ako neke informacije nedostaju, može biti teško odrediti kada je točno neka osoba živjela i kada se neki događaj dogodio.
Različit fokus
Točno bilježenje datuma događaja nije uvijek primarni cilj biblijskih pisaca. Knjiga o Jobu, na primjer, ne govori kada je čovjek živio. Očigledno je da pisac nije tu informaciju smatrao važnom kako bi prenio njezinu poruku. Ako želimo toj knjizi odrediti datum, na taj način tražimo informacije koje nisu ondje te trebamo koristiti neizravne naznake, kako u toj knjizi tako u drugim izvorima.
Čak i stvari poput genealogija nisu uvijek tu kako bi doslovno istaknule svakog pretka pojedine osobe, nego samo mogu spomenuti one važne. To može biti zbunjujuće ako želimo uspoređivati popise i koristiti ih kako bismo osobama i događajima odredili datume.
Nedostatak vanjskih tragova
Neki događaji dogodili su se davno, ne ostavljajući nam puno vanjskih tragova, kao što arheološka nalazišta ili suvremeni zapis. To se posebice odnosi na pitanje stvaranja. Možemo biti poprilično sigurni da je svijet bio stvoren barem 4.000 godina prije nego što je Isus bio rođen, no moglo bi biti i više od toga.
Stoga, većini biblijskih događaja, prilikom računanja datuma kada su se dogodili, treba dodavati znakove ”≤ (što znači da se taj događaj mogao dogoditi ranije) i ”+” (što znači da je to pretpostavka kada se događaj dogodio). No usprkos tim poteškoćama i nesigurnostima u vezi kronoloških detalja, općeniti pregled biblijske povijesti može nam pomoći u razumijevanju konteksta određenih osoba ili događaja.
Autorica: Gretje Commelin; Izvor: Biblword.net
