Kako se novi koronavirus koji uzrokuje bolest COVID-19 širi cijelim svijetom, a broj oboljelih premašuje 340.000, dezinformacije se šire gotovo jednako brzo. Jedan mit je i da su ovaj virus, nazvan SARS-CoV-2, napravili znanstvenici te da je pobjegao iz laboratorija u Wuhanu u Kini, gdje je počela epidemija.
Nova analiza SARS-CoV-2 možda će konačno pojasniti odakle dolazi novi koronavirus.
Istraživači su usporedili genom novog koronavirusa sa sedam ostalih koronavirusa za koje se zna da inficiraju ljude – SARS, MERS i SARS-CoV-2, koji mogu uzrokovati teška respiratorna oboljenja, zajedno sa HKU1, NL63, OC43 i 229E, koji obično izazivaju samo blage simptome, piše Live Science.
“Naše analize jasno pokazuju da SARS-CoV-2 nije laboratorijski konstrukt ili namjerno izazvan virus”, navodi se u članku znanstvenog časopisa.
Kristian Andersen, vanredni profesor imunologije i mikrobiologije, zajedno sa svojim kolegama pogledao je genetski predložak proteina šiljaka koji strše na površini novog koronavirusa. SARS-CoV-2 koristi te šiljke da se zakači za vanjske zidove stanica svog domaćina i potom uđe u te stanice. Znanstvenici su pogledali sekvence gena odgovorne za dvije ključne karakteristike ovih šiljaka – način na koji se zakače na domaćina te kako omoguće ulazak virusa u stanice.
VIDI OVO: Doktor otkrio 10 mitova o koronavirusu: Pamet u glavu!
Ta analiza pokazala je da se dio šiljka nazvan udica razvio kako bi ciljao na receptor s vanjske strane ljudskih stanica naziva ACE2, koji sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka. Virus je toliko učinkovit u vezivanju s ljudskim stanicama da su istraživači rekli kako su proteini šiljaka kod SARS-CoV-2 rezultat prirodne selekcije, a ne genetskog inženjeringa.
Virus iz šišmiša ili ljuskavaca
SARS-CoV-2 je usko povezan s virusom koji izaziva teški akutni respiratorni sindrom (SARS), a koji je odjeknuo širom svijeta prije gotovo 20 godina. Znanstvenici su proučavali kako se SARS-CoV razlikuje od SARS-CoV-2. Tu dolazimo do podatka da u kompjuterskim simulacijama mutacije u SARS-CoV-2 ne djeluju baš dobro pri pomoći virusu da se veže za ljudske stanice.
Da su znanstvenici namjerno napravili ovaj virus, ne bi odabrali mutacije za koje računarski modeli sugeriraju da neće raditi, piše Live Science. Međutim, ispostavilo se da je priroda pametnija od znanstvenika, a novi koronavirus pronašao je način da bude potpuno drugačiji od svega što bi znanstvenici mogli stvoriti, pokazalo je istraživanje.
Još jedan dokaz koji upućuje na činjenicu da novi koronavirus nije stvoren u laboratoriji jeste njegova molekularna struktura koja se razlikuje od poznatih koronavirusa. Umjesto toga, sastav SARS-CoV-2 najviše podsjeća na viruse pronađene u šišmišima i ljuskavcima koji su malo proučavani i za koje se nikada nije znalo da ljudima nanose štetu.
Odakle je došao virus?
Istraživačka grupa uvidjela je dva moguća scenarija nastanka SARS-CoV-2 kod ljudi. Jedan scenarij jeste da smo se zarazili izravno od životinje, kao što je bio slučaj kod SARS-a koji je na ljude prešao sa cibetke ili MERS-a kojim su se ljudi zarazili preko kamile. U slučaju SARS-CoV-2, istraživači sugeriraju da je životinja prijenosnik bila šišmiš koji je virus prenio na drugu životinju te potom i na ljude. Ta druga životinja mogao bi biti ljuskavac, rekli su znanstvenici.
VIDI OVO: Istine i laži o koronavirusu: Ovaj poučni video ih otkriva
U drugom scenariju, sva patogena obilježja virusa razvila su se tek nakon što je virus skočio sa svog životinjskog domaćina na ljude. Neki koronavirusi koji su nastali u ljuskavcima imaju šiljke kojima se kače na domaćina, slično kao kod SARS-CoV-2.
Svi ovi tehnički detalji mogli bi pomoći znanstvenicima da prognoziraju budućnost pandemije novog koronavirusa. Ukoliko je virus ušao u ljudske stanice u patogenom obliku, to povećava vjerojatnost budućih epidemija.
Virus bi još uvijek mogao cirkulirati u životinjskoj populaciji i ponovno bi mogao skočiti na ljude, spreman izazvati novu epidemiju. Ipak, manje su mogućnosti za takve buduće epidemije ako virus prvo mora ući u ljudsku populaciju, a zatim evoluirati patogena svojstva, kazali su istraživači, prenosi Klix.ba.
