“Bogatstvo je bogatašu njegov čvrsti grad, i kao visok zid u mašti njegovoj.” (Izreke 18,11)
Bezumni bogataš iz Lukina evanđelja raspolagao je tolikim bogatstvom da nije znao što će s njime. Stoga je odlučio srušiti svoje žitnice i silos te sagraditi veće. Mislio je da će tada biti zadovoljan, a nije znao da će umrijeti čim se njegova zamisao ostvari. Njegovo izobilje nije ga spasilo od smrti i groba.
Sider kaže: “Bezumni bogataš u malome je slika gramzljive osobe. Gramzljivost ga prisiljava da stječe sve više i više dobara iako ih ne treba. Njegov fenomenalan uspjeh u nagomilavanju imetka vodi u bogohulan zaključak da materijalna dobra mogu zadovoljiti sve njegove potrebe. Iz božanske perspektive, međutim, ovakav stav je čista bezumnost. On je grabežljivi bezumnik.”
VIDI OVO: Može li bogataš ući u kraljevstvo nebesko?
Postoji priča o čovjeku koji se htio obogatiti na tržištu vrijednosnih papira. Kad mu je netko rekao da može imati sve što poželi, odlučio se za novinsko izdanje koje će biti objavljeno za godinu dana računajući od tog datuma.
Vodila ga je naravno ideja o mogućnosti zarade kupovinom upravo onih vrijednosnih papira koji će najviše porasti tijekom te buduće godine. Kad je dobio novine, likovao je koliko će se obogatiti. Zatim je ugledao osmrtnice i našao tamo i svoje ime.
Psalmist se podruguje bogatim ljudima čija je “nada da će im kuće ostati dovijeka, stanovi njihovi od koljena do koljena; imenima svojim zemlje nazivaju” (Psalam 49,11). Ali oni umiru i ostavljaju svoje bogatstvo drugima. “Ali čovjek, makar i u raskoši, neće zadugo; on je poput stoke koja ugiba” (Psalam 49,12).
VIDI OVO: Jesu li bogati ljudi loši?
Istinita je izreka da je novac univerzalna putovnica za svako odredište osim za nebo i univerzalni snabdjevač svime osim srećom.
Nijedan bogataš nikada nema znak dolara uklesan na svom grobu iako je novac bila opsesija njegova života. Kada bi upotrijebio simbol onoga što mu je bilo na prvom mjestu, bio bi to znak $. Ali u smrti je odabrao religijski simbol kao što je križ. To je konačna gesta licemjerja.
Pravednik gleda i kaže: “Evo čovjeka koji ne uze Boga za svoj bedem, već se uzdao u svoje veliko bogatstvo i osilio se u zloći svojoj” (Psalam 52,7). A epitaf kojeg mu Bog piše glasi: “Tako biva s onim koji sebi zgrće blago, a ne bogati se u Bogu” (Luka 12,21).
Autor: William MacDonald; Izvor: Biblija365.com
